Evropska centralna banka (ECB) brzo je podigla kamatne stope. Uskoro bi ih mogao opet sniziti. A to bi moglo oslabiti euro. Što bi to značilo za provredu i potrošače?
Šalter s prozorčićem u staklu, ploču ili pretinac u koji se stavlja novac, poluga za prebacivanje na drugu stranu: ubaciš novac u gotovinu, dobiješ natrag u drugu valutu. Tako se odvija posao u mjenjačnici. Turisti i poslovni putnici nijesu danas više tako yavisni o promjeni valute, kao što su bili ranije. Puno se toga plaća digitalno. Pa ipak se valute preračunavaju prema mjenjačkom kursu.
Za jedan euro se trenutno dobija oko 1,08 dolara. Uskoro bi moglo biti manje, naime ako Evropska centralna banka smanji kamatne stope, objašnjava Antje Praefcke iz Commerzbanke.
„Niske kamate znače zapravo u inicijalnoj reakciji ponajprije slabu valutu.” Vrijednost eura mogla bi još oslabiti, kaže Praefcke. Stručnjakinja za razvoj računa s vremenom će se kurs kretati prema 1,04 dolara.
Iza toga se krije jednostavan princip: investitori svoj novac nose tamo gdje dobivaju veće kamate. U ovom slučaju u SAD. Tamo će zacijelo duže trajati nego u zoni eura dok centralna banka olabavi kamatne stope. Razlog je to što se inflacija u Sjedinjenim Državama žilavo drži. Dok se poskupljenje u zoni eura u posljednje vrijeme približilo granici od dva odsto, u SAD-u je prosječno poskupljenje ponovo poraslo, u martu na oko 3,5 odsto.
Birgit Henseler iz banke DZ Bank objašnjava jakom američkom privredom.
„Ukupno je nezaposlenost i dalje jako niska u Sjedinjenim Državama. A to potiče potrošnju.” Preduzeća u takvim okolnostima imaju mogućnost dalje podizati cijene, kaže Henseler. Iz ispitivanja proizlazi da će to i učiniti.
Čuvari stabilnosti dolara u američkoj centralnoj banci FED vide u tome opasnost da inflacija ponovo poraste, ako prerano smanji kamatne stope. Henseler iz DZ Banke računa s time da će prosječno poskupljenje u SAD-u idućih mjeseci polako biti smanjeno. Ali nada da će FED brzo smanjiti kamate nije se ostvarila.
U međuvremenu izgleda sigurno da će najprije kamate smanjiti ECB. Prvi korak prema dolje mogao bi uslijediti već na idućoj sjednici ECB-a početkom lipnja. U SAD-u se prvo smanjenje kamata očekuje tek krajem godine. Može li to pogoditi euro jače nego što se očekivalo? Analitičarka Praefcke iz Commerzbanke ne računa s velikim iznenađenjima. „Tržište jako gleda unaprijed. Ono je već uzelo u obzir ove prve korake u pogledu kamata – što znači ECB-ovo smanjenje u junu i smanjenje kamata američke centralne banke krajem godine.”
Igra'e važnu ulogu prije svega za preduzeća koja svoj izvoz relizuju u inostranstvo. Ako euro izgubi vrijednost u odnosu prema drugim valutama, njihova robu će biti lakše kupiti. Ali potrošači u zoni eura od toga ne mogu profitirati. Ne samo da se onda mogu manje priuštiti u inostranstvu, nego bi i uvezeni proizvodi u Evropi mogli postati skupi – od kafe do električnih aparata.
Iyvor> seebiy
