Globalni javni dug porastao je u 2022. godini na rekordne 92.000 milijardi dolara, jer su se vlade pojačano zaduživale kako bi ublažile posljedice niza kriza, stoji u novom izvještaju Ujedinjenih nacija.
Od početka stoljeća domaći i vanjski dug širom svijeta povećao se više od pet puta u posljednje dvije decenije, a bruto domaći proizvod (BDP) samo tri puta, prema izvještaju UN-a objavljenom uoči sastanka ministara finansija i guvernera centralnih banaka članica Grupe G20.
“Izgleda da tržištima to nije problem, ali ljudima jeste”, rekao je novinarima generalni sekretar UN-a Antonio Guterres.
“Neke od najsiromašnijih zemalja svijeta prisiljene su da biraju između servisiranja duga i služenja narodu”, prenosi Hina.
Podaci pokazuju da 3,3 milijarde ljudi danas živi u zemljama koje moraju više novca izdvajati za kamate nego za zdravstvo i obrazovanje, upozorio je UN.
Dug zemalja u razvoju čini gotovo 30 odsto globalnog javnog duga, kao i dug SAD-a koji je u 2022. godini iznosio 31.000 milijardi dolara, prema proračunima UN baziranim na podacima iz aprilskog izvještaja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o prognozama za svjetsku ekonomiju.
Kina je uvrštena u grupu zemalja u razvoju, a po iznosu duga od 14.000 milijardi dolara zauzima drugo mjesto na globalnoj ljestvici, nakon SAD-a. Slijede Velika Britanija i Francuska s oko 3.000 milijardi dolara javnog duga, a blizu su i Italija i Indija sa 2.900 milijardi dolara, odnosno 2.800 milijardi dolara. Dug Njemačke premašio je 2.700 milijardi dolara.
Zemlje u razvoju posuđuju novac uz značajno više kamatne stope nego razvijene zemlje, čak i kada se izuzmu troškovi valutnih kurseva. Afričke zemlje zadužuju se tako uz četiri puta više kamatne stope nego SAD, odnosno osam puta više nego Njemačka, utvrdili su stručnjaci UN-a.
Al Jazeera
