Austrijska ministarka finansija Maria Fekter jučer je u Bruxellesu bezuspješno pokušala uvjeriti Evropsku komisiju da posrnuloj austrijskoj banci Hypo Alpe Adria treba više vremena za prodaju ogranaka u jugoistočnoj Evropi u sklopu kontrolisanog gašenja poslovanja.
– Nismo sada utvrdili rokove već smo razmijenili detalje. S time sada možemo dalje raditi. Dogovorili smo da tehničke detalje što prije razmotri i radna grupa – kazala je Fekter danas u Bruxellesu nakon razgovora s povjerenikom EU-a za zaštitu konkurencije Joaquinom Almunijom.
Evropska komisija pojačala je u posljednje vrijeme pritisak na vladu u Beču da ubrza proces restrukturiranja posrnule banke, u koju je od kraja 2008. do kraja 2012. ubrizgano ukupno 2,2 milijarde eura državne pomoći. Ove godine dobit će i dodatnih 700 miliona eura. Tome valja dodati i 16,5 milijardi eura državnih garancija za kredite, koje uglavnom čine jamstva austrijske savezne države Koruške za nekadašnju državnu banku.
Almunia je sredinom marta poručio vladi u Beču da je banci potrebna ‘opsežnija rekonstrukcija, kontrolisana likvidacija ili plan za kontrolisano gašenje’. Banka je u 2012. imala aktivu od 33,8 milijardi eura. Nenaplativi krediti i dalje iznose 9,4 milijarde eura.
Iz Austrije upozoravaju da bi ubrzana prodaja ogranaka u jugoistočnoj Evropi, uključujući onaj u Hrvatskoj, već u sljedećih nekoliko mjeseci, prouzrokovala dodatne troškove i zahtijevala dodatne novčane injekcije iz državnog budžeta.
Trenutna podjela banke, odnosno njeno zatvaranje, stajala bi najmanje šest milijardi eura, strahuju u bančinom okruženju, ukazujući na prateće aktiviranje jamstava i slom internog finansiranja u koncernu.
Uprava naglašava da trenutno nije moguće prodati ogranke u jugoistočnoj Evropi, dakle u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Sloveniji, na koje otpada trećina ukupne aktive banke, više od polovine zaposlenih, 80 posto filijala i 90 posto klijenata.
U martu Hypo je upozorio da ubrzana prodaja ogranaka na Balkanu ne bi bila dobar potez s obzirom na ‘isušeno’ tržište i recesiju u toj regiji. Priželjkivali su produženje roka za do pet godina, prenosi Banka.hr.
