Zlato se vjekovima smatra sigurnom robom koju investitori i vlade koriste da zaštite svoju imovinu. Pored toga, ono predstavlja utočište ulagačima u vrijeme krize, kada tradicionalno ne gubi vrijednost već je, naprotiv, dodatno stiče. Zanimljivo je stoga uporediti koliki je prinos tokom prošle godine ovaj plemeniti metal donio investitorima u različitim velikim svjetskim valutama.
U najvećoj svetskoj ekonomiji, Sjedinjenim Američkim Državama, zlato je tokom 2022. zabilježilo mali dobitak prema dolaru, za razliku od rasta u odnosu na neke druge nacionalne valute.
Postoji direktna korelacija između cijene zlata i američkog dolara jer se zlatom uglavnom globalno trguje u dominantnoj svjetskoj valuti.
Očekivalo se da će u prošloj godini rekordno visoka inflacija i spor globalni ekonomski rast dovesti zlato do novih rekordnih nivoa u dolarima. Međutim, na slabiji učinak zlata u odnosu na američki dolar uticalo je višestruko povećanje kamatnih stopa u SAD – dolar je prema korpi međunarodnih valuta ojačao gotovo deset odsto za godinu dana i samim tim prinosi na zlato bili su mali, tek 0,4 odsto na godišnjem nivou.
Recimo, “zlatni dobitak” mjeren u turskim lirama u istom periodu iznosio je 41,2 odsto. Ali lira je u isto vrijeme pretrpjela ogromnu inflaciju, u jednom trenutku čak na nivoima od oko 80 odsto, pa ovakvo poređenje odmah pada u vodu.
Kako bi se utvrdio najlukrativniji prinos za ulagače, dakle, treba isključiti iz ove računice one valute koje su previše depresirale ili apresirale, kao što su lira ili dolar.
![](https://bankar.me/wp-content/uploads/2023/12/asd-1-1.png)
Svjetski savjet za zlato (World Gold Council) sastavio je listu prošlogodišnjih prinosa na zlato u različitim svjetskim valutama. Ove prinose potom treba uporediti sa inflacijom u tim valutama na kraju 2022. godine.
Primjera radi, međugodišnja inflacija u SAD na kraju godine iznosila je 6,5 odsto, a u Ujedinjenom Kraljevstvu je premašila 10 odsto, dok je u eurozoni iznosila 9,2 odsto. Istovremeno, iako je u Japanu inflacija iznosila samo 4,0 odsto, ona je zapravo dostigla rekordne nivoe od 1991. godine, prenosi Biznis.rs.
Kada se uporede podaci za sva velika tržišta, upravo su Japan i njegova nacionalna valuta jen predstavljali najbolje tlo za ulaganje u zlato tokom 2022. godine. Prinos od 14,4 odsto u korelaciji sa inflacijom od 4,0 odsto dali su osnova za izuzetan povrat investicije.
Valuta | Prinos na kraju 2022. godine |
---|---|
Američki dolar | 0,4 % |
Euro | 6,7 % |
Japanski jen | 14,4 % |
Britanska funta | 12,5 % |
Kanadski dolar | 7,7 % |
Švajcarski franak | 1,7% |
Kineski juan | 9,0 $ |
Australijski dolar | 7,1 % |
Turska lira | 41,2 % |
Indijska rupija | 11,8 % |
Često citirane vodeće svetske analitičke kuće predviđaju rekordne dolarske vrijednosti za zlato u 2023. godini jer se predviđa da će američka centralna banka Federalne rezerve usporiti tempo povećanja kamatnih stopa, a s druge strane da se krizna situacija u Ukrajini neće smiriti, što su dva faktora koji će gurati cijenu zlata naviše.
Očekuje se da će cijena zlata biti podržana i sve većom tražnjom centralnih banaka koje žele da diverzifikuju svoja devizna sredstva i smanje izloženost jakom dolaru.
Pored toga, zlatne poluge i kovanice bi trebalo da ostanu u velikoj potražnji zahvaljujući ekonomskom oporavku u Kini, najvećem tržištu na svetu koje troši zlato.
Prema investicionoj banci Goldman Sachs, očekuje se da će se cena zlata kretati oko 1.860 dolara po unci do kraja 2023. godine.