Gledamo li doista početak bikovskog trenda na berzama? Budući da je njujorški S&P 500 već povratio više od 50 posto onoga što je izgubio u ovogodišnjem turbulentnom proljeću, to bi trebao biti prilično siguran znak da nećemo vidjeti novo dno.
Prema istraživanju CFRA, još od Drugog svjetskog rata S&P 500, koji uključuje dionice 500 američkih korporacija, nije testirao novi najniži nivo povrativši više od 50 posto onoga što je izgubio u padajućem trendu. Takođe je ohrabrujuće da je broj dionica čija je cijena prošle nedjelje na 52-nedjeljnom rekordu na NYSE i Nasdaqu premašio broj dionica koje su po prvi put ove godine skliznule najniže u 52. nedjelje.
Dodatno, S&P 500 trenutno ima čak 90 posto dionica iznad svog 50-dnevnog prosjeka. U prošlosti, kada je ova granica bila premašena (90%), S&P indeks je rastao u prosjeku za 18,3% u idućoj godini.
No ima i dosta analitičara koji sumnjaju da su indeksi u junu zbilja dotakli dno trenutnog medvjeđeg trenda. BofA je primijetio da su istorijski dionice uvijek padale na dno kada je zbroj inflacije i zbir očekivane zarade za sljedećih 12 mjeseci (odnos P/E) bio ispod 20. Trenutno je taj zbir 28,5. U brokerskoj kući Strategas upozoravaju da će kriva prinosa američkih obveznica morati da postane znatno strmija prije nego što uslijedi pravi preokret (trenutno je prinos kratkoročnih obveznica veći od prinosa dugoročnih obveznica, što je znak da dolazi recesija), a na oprez savjetuju i u Citiju:
“Trenutno su taktičke prodaje hartija od vrijednosti opravdanije pri svakom rastu indeksa.”
Ističu da je S&P već premašio njihovu ciljnu vrijednost za kraj godine, 4200 bodova.
Od Drugog svjetskog rata, njujorška je berza doživjela 17 padova (razdoblja u kojima je S&P 500 pao za najmanje 20 posto) koji su u prosjeku trajali više od godinu dana, a pad indeksa iznosio je u prosjeku gotovo 30 posto. Uglavnom je pesimizam na berzi praćen recesijom. Situacija trenutno nije takva. Medvjeđa kretanja na berzama traju tek od proljeća, a ekonomija je, pogotovo ako gledamo tržište rada (nezaposlenost je tek 3,5%), još daleko od recesije. Teška vremena vjerovatno tek dolaze, zbog čega ni Bank of America ne vjeruje da su berzanski indeksi već dugoročno u uzlaznoj putanji.
“Vidimo oporavak kao rast unutar medvjeđeg trenda”, napisali su.
S&P je prošlog mjeseca skočio 9,2 posto, označivši najbolji jul od Velike depresije.
Je li ovaj rast na Wall Streetu – S&P se oporavio za 15 posto od dna u junu – lažan, naravno, vrlo je uzbudljivo pitanje za ulagače u ovom trenutku, kao i nagađanja o tome što još centralne banke, posebno Fed, učiniće ove godine. Nedavna objava zapisnika američke centralne banke i izjave dvojice članova Feda, Jamesa Bullarda (koji se zalaže da Fed takođe u septembru podigne kamatnu stopu za 75 baznih bodova) i Esther George pokazuju da vlasti namjeravaju da nastave da podižu kamatne stope u borbi protiv inflacije, iako će to osakatiti ekonomski rast i možda dovesti do recesije. Ništa drugačije nije ni u eurozoni.
Šef Bundesbanke Joachim Nagel upozorava da s ovim inflacionim brojkama nema druge nego nastaviti dizati kamatne stope, iako u istom dahu naglašava da Nijemcima prijeti recesija, pogotovo ako se energetska kriza pogorša. Od četvrtka do subote čelnici centralnih banaka tradicionalno će se okupiti na simpozijumu u Jackson Holeu i možda poslati nove nagovještaje kakva će biti buduća kamatna politika.
Prošle nedjelje su berze (uglavnom zbog zabrinutosti oko brzog zaoštravanja monetarne politike) pale. S&P 500 pao je 1,2 posto u pet dana, što je njegov prvi nedjeljni pad nakon četiri uzastopne nedjelje rasta. Kako je prinos na američke obveznice rastao (ponovno je bio vrlo blizu tri posto za desetogodišnju obveznicu), posebno su padale tehnološke dionice.
Frankfurtski DAX30 pretrpio je sličan gubitak kao S&P. U petak je odjeknula informacija da je proizvođački rast cijena u julu, uglavnom na račun skupljih energenata, iznosio čak 37,2 posto (na godišnjem nivou). To je čak i najviše od kada se 1949. počela pratiti ova statistika. Rekordan je i mjesečni rast od 5,3 posto.
Prema anketi instituta ZEW, finansijski stručnjaci i dalje podižu inflaciona očekivanja i ni najmanje ne vjeruju da bi ECB brzo mogla inflaciju približiti ciljanim dva posto. Predviđaju inflaciju od 7,5 posto u Njemačkoj 2022. godine, 4,5 posto sljedeće godine i 3 posto 2024. godine.
Autor: Marko Majić
Izvor: SEEbiz
