Privredni pokazatelji za Kinu su, u ova vremena pandemije, u najmanju ruku neobični. Neobično dobri! Privredni oporavak te zemlje se nastavlja. To naročito može da raduje njemačke kompanije.
Mnogi u nevjerici trljaju oči: privredni oporavak Kine ne posustaje. Indeks menadžera nabavke u proizvodnji, centralni pokazatelj obima proizvodnje u kineskim fabrikama, u novembru, nakon čitave jedne decenije, bilježi najvišu vrijednost. Sa dosadašnjih 53,6 bodova, u oktobru su se povećale na 54,9. Više brojke indeks je posljednji put bilježio još u novembru 2010. godine. Indeks je inače dio mjesečnog privrednog barometra medijske grupe Kaisin (Caixin), specijalizovana za finansijske teme.
Ono što je specifično za indeks Kaisin jesto to što on pokazuje aktivnost manjih i srednjih kompanija. Vrijednosti iznad 50 pokazuju povećanje privrednih aktivnosti, dok niže vrijednosti označavaju pad proizvodnje. Indeksi menadžera nabavke (PMI) važe za rane pokazatelje budućeg privrednog razvoja i redovno se objavljuju širom svijeta za mnoge nacionalne ekonomije.
I kineska državna statistička služba objavljuje indeks menadžera nabavke. Taj „zvanični“ PMI međutim više govori o tome kakva je poslovna situacija u velikim državnim kompanijama. Aktuelni podaci za novembar takođe pokazuju da je privredni oporavak od proljeća stabilan. Vrijednost od 51,4 u oktobru, u novembru se povećala na 52,1, što je najviše od septembra 2017. godine.
Značaj Kine raste
Za kineske trgovinske partnere u Evropi to su dobre vijesti. Nakon SAD, Kina je drugi po veličini trgovinski partner Evropske unije. Između 2000. i 2019. godine obim bilateralne trgovine povećao se gotovo osmostruko – na ukupno 560 milijardi eura. Mnoge kompanije ne mogu do detalja da utvrde koliki je obim poslovanja sa Kinom, ali uzorci iz 25 evropskih kompanija, iz različitih zemalja-članica, a koje je za potrebe aktuelne studije koristio berlinski Merkator institut za kineske studije (MERICS), pokazuju u kojoj mjeri evropske kompanije zavise od kineskog tržišta. Te kompanije su 2019. godine 11,2 odsto svog prometa ostvarile u Kini.
Od pozitivnog kineskog privrednog razvoja mogla bi prvenstveno da profitira Njemačka. Naime, nijedna druga zemlja EU nije toliko snažno vezana za Kinu kao najveća evropska privreda: gotovo polovina (48,5%) ukupnog izvoza EU u Kinu, 2019. godine je išla iz Njemačke. To je skoro četiri puta više nego iz Francuske, koja je na drugom mjestu u EU kada je reč o izvozu u Kinu. Naročito mnogo izvoze njemački proizvođači automobila i mašina, a sve više se izvoze i poljoprivredni proizvodi poput svinjskog mesa.
Zbog posljedica pandemije, Kina je za Njemačku postala još važnija: u drugom kvartalu 2020. godine ona je po prvi put bila najveće njemačko izvozno tržište. Nije ni čudo, s obzirom na to koliko su najvažnija tržišta za njemačku robu i usluge – u Evropi i SAD – ispaštala i još uvek ispaštaju zbog pandemije kovida 19.
Doduše i Kina se još uvijek bori sa posljedicama pandemije, kaže za DW Maks Cenglajn, glavni ekonomista berlinskog instituta Merics. Kineski bruto domaći proizvod (BDP) u prvih devet mjeseci 2020. godine povećao se za samo 0,7 odsto. „Ali uspon uzima maha i to je naravno dobro za njemačke kompanije. Od toga će profitirati prije svega klasična njemačka industrija, koja je već jako prisutna u Kini. Naročito se povećala prodaja automobile.“
Dajmler je recimo 2019. godine u Kini prodao 700.000 Mercedesa, više nego dvostruko u odnosi na SAD. Koncern Folksvagen među prvima je u svijetu počeo da posluje u Kini. Od osamdesetih godina, Folksvagen proizvodi u Antingu, pored Šangaja, i u međuvremenu prodaje 40 odsto svojih automobila u Kini, što je odavno nadmašilo SAD, kao najvažnije svjetsko tržište automobila.
Podaci pouzdaniji nego ranije
Cenglajn, glavni ekonomista instituta Meriks, ne vjeruje međutim da će Njemačka zbog posljedica pandemije postati previše zavisna od Kine. „Svakako da će doći do pomjeranja u trgovinskim strukturama, ali će to biti kratkoročno. EU i SAD će se oporaviti i sustići Kinu. Mislim da je pretjerano smatrati da će to i ubuduće ići samo sa Kinom“, kaže Cenglajn. Ali on takođe upozorava da bi snaga njemačke spoljne trgovine trebalo da bude u diverzifikaciji.
Cenglajn ne vjeruje da su brojke iz Kine nepouzdane i da privredni zamah nije tako snažan kao što pokazuju podaci. „Na nacionalnom nivou kineske službe su posljednjih godina radile na poboljšanju kvaliteta podataka.“ Naravno da „još ima određenih prepreka“, kaže stručnjak za Kinu, „ali generalno nema razloga da se privredni zamah dovodi u pitanje.“
Izvor: DW
