Planovi postroženog nadzora banaka u eurozoni dovode u težak položaj zemlje izvan zone primjene jedinstvene evropske valute koje priželjkuju kraj dužničke krize ali upozoravaju na problem ravnopravnosti banaka u eurozoni i onih izvan nje, pišu u utorak evropski mediji.
Najviše ih zabrinjava pitanje ravnopravnosti banaka eurozone i onih izvan zone primjene jedinstvene evropske valute.
Tako srednjoevropske i istočnoevropske zemlje, čijih čak 65 posto banaka kontrolišu banke iz Austrije, Njemačke i Italije, strahuju od neravnopravne konkurencije velikih banaka onim lokalnima.
“U kojoj bi banci vaša baka štedila kada bi mogla birati između austrijske i rumunske banke? Nema sumnje da moćni Evropski stabilizacijski mehanizam i Njemačka koja stoji iza njega predstavljaju konkurentsku prednost u odnosu na lokalne banke”, kazao je jedan diplomat Evropske unije.
Drugi je problem što se zemlje izvan eurozone mogu odlučiti za opciju pristupa bankarskoj uniji, ali im to ipak neće donijeti mogućnost uticaja na odluke upravnog vijeća ECB-a, čije članove imenuju isključivo članice eurozone.
Odluke koje to tijelo bude donosilo kako bi stabilizovalo euro, poput povlačenja kapitala iz istočnoevropskih podružnica radi jačanja kapitala matičnih banaka u zapadnoj Evropi, mogle bi negativno uticati na zemlje izvan eurozone.
“Trebali bismo u najmanju ruku imati ulogu posmatrača u vijeću, ako već dobrovoljno pristanemo na sva ograničenja koja bankarska unija donosi”, istakao je pomenuti diplomat. (seebiz.eu)