Recesija stiže, kud bježati – u zlato ili državne obveznice?

Dodajte komentar

Posmatrači nisu jedinstveni oko trenutka, ali za mnoge je sigurno: svjetska privreda se kreće prema recesiji. Za velike ulagače sad se postavlja pitanje kako diversifikacijom osigurati svoje ulaganje.

Istorijske analize pokazuju da su ulagači, koji su novac usmjeravali samo u akcije, u ovakvim prilikama bili samo na gubitku.

„Istorijske analize pokazuju nesumnjivo da su zlato i 10-godišnje američke obveznice u prošlosti se opravdali kao akcijski diverzifikator. Naročito u vrijeme pada berzi, zlato i 10-godišnje američke obveznice su većinom rasle i tako se super dopunile”, tvrdi finanzen.net pozivajući se na zaključke eksperata Ronalda-Petera Štoferlea i Marka Valeka.

Tako je bilo u prošlosti.

Ali, s obzirom na sadašnje stanje svjetske privrede i državnih dugova, koji eksplodiraju, postavlja se pitanje da li ta strategija diversifikacije i dalje obećava uspjeh.

U vremenima rastućih kamata, državne obveznice su bolji akcijski diverzifikator. Ali u uslovima niskih kamata, sve je teže štititi se od pada kurseva akcija dobicima na kursevima obveznica.

„Manevarski prostor centralnih banaka u monetarnoj politici, nije beskonačan“, zaključuju Štoferle i Valek.

Kad se, dakle, u obzir uzme aktuelno tržišno okruženje, izvještaj dva eksperta dolazi do zaključka da su obveznice kao klasično osiguranje od pada akcijskih kurseva sada samo uslovno upotrebljive.

U okolnostima niskih kamata, državne obveznice su i dalje blizu svoje najviše istorijske vrijednosti. U takvoj situaciji, prema našem mišljenju, obveznice kao osiguranje od pada kurseva akcija, treba koristiti s oprezom”, prenosi finanzen.net ocejnu eksperata.

Tako da je zlato u tim okolnostima trenutno bolji izbor za diversifikaciju.

„Što je relaksiranija monetarna politika, to bolje za zlato“, tako zaključuju eksperti, a prenosi finanzen.net.

Mada, upozoravaju i na mogućnost neočekivanih mjera centralnih banaka jer, „kreativnost i odlučnost centralnih banaka u razvoju novih instrumenta i tumačenjima starih projekata ne treba zanemariti“.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *