Bankarskom ombudsmanu se u prvoj polovini godine za pomoć obratilo 285 građana oštećenih klijenata i žiranata banaka i mikrokreditnih institucija.
Najviše je, kaže bankarski ombudsman dr Halil Kalač za Pobjedu, žalbi na kredite, naročito one indeksirane u “švajcarcu”, što je i očekivano zbog situacije sa ovim bankarskim proizvodom, potom na kamate, naročito na kartice, ali i na kredite, štednju…
– Kamatne stope su i dalje vrlo visoke. Više su nego u regionu, a znatno više nego u EU. Tokom dvije posljednje godine došlo je do blagog smanjenja kamatnih stopa, ali to je nedovoljno. Kamatna marža (razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa) se kreće od sedam do 7,5 odsto, na nivou bankarskog sektora, ističe ombudsman.
Klijenti
U posljednje vrijeme, kaže on, ima dosta žalbi na smanjenje kamata na štednju, odnosno depozite, ali i na ukidanje povoljnosti kojima banke u startu privuku klijente.
– Klijenti se žale na visinu kamatne stope na sve vrste depozita, odnosno štednju koje padaju iz mjeseca u mjesec, kaže Kalač.
Depoziti u bankama iznose preko 2,6 milijardi eura, a prosječna efektivna ponderisana kamatna stopa na štednju građana je 1,48 odsto. Podsjetimo, 2008. te su kamate dostizale osam odsto.
– Većina banaka, kada su startovale na ovom tržištu, nudile su povoljnosti kao što su tekući računi, bankarske kartice, minusna stanja na računima i dr, a sada tih povoljnosti skoro i nema. I na to se žale klijenti, kaže Kalač.
Ne jenjavaju ni žalbe na bankarske kartice, visinu kamatnih stopa po njima, troškove održavanja, kao i troškove gašenja kartice, na tekuće račune i visoke kamate na minusna stanja…
– Zbog toga su kreditne kartice jedan od najskupljih bankarskih proizvoda. Kamate na minusna stanja (verdraft kredit) su vrlo visoke, objašnjava Kalač.
Žiranti
Ziranti se, kaže ombudsman, takođe žale na banke i mikrokreditne finansijske institucije.
– Prednjače žalbe na kreditne aranžmane u kojima su oni bili jemci, uglavnom u periodu kreditne ekspanzije (20062009), a čija je realizacija u toku. Prigovaraju na pasivnost banaka i MFI u naplati kredita od klijenta i dovođenje žiranata u loš položaj, zbog blokade zarada i penzija, tekućeg računa i overdrafta. Ziranti se žale i na neinformisanost o stanju duga klijenta i njegovom kreditnom bonitetu u periodu odobravanja kredita, kao i na nedostupnost informacija i dokumentacije o kreditu, o visini duga klijenta i nedavanju podataka o drugim žirantima po kreditu, kaže Kalač.
On dodaje da se slučaj svakog klijenta i žiranta koji potraži pomoć u kancelariji ombudsmana detaljno analizira i traže načini za rješenje problema.
I dalje prednjaci “švajcarac”
Najviše žalbi bankarskom ombudsmanu i dalje dolazi od klijenata koji su uzeli kredite indeksirane u švajcarski francima.
– Tih žalbi je najviše i po broju i u finansijskom iznosu. Ovdje se radi o neprimjeni Zakona o konverziji kredita u CHF u euro, od strane HAAB i HETE. Pomoć traže klijenti koji su kredite otplatili i čiji su ustupljeni HETI, kaže Kalač.
Pobjeda