Sukob unutar ECB oko buduće politike kamatnih stopa

Odluke Evropske centralne banke (ECB) će mnogo više biti pod lupom kada kamatne stope padnu na nivo od oko tri posto i kada se pojave sukobi oko toga što je još potrebno da se inflacija drži pod kontrolom.

Iako je malo vjerovatno da će sljedeća dva ili tri smanjenja kamatne stope na depozite sa trenutnog nivoa od 3,75 posto izazvati velika trvenja, debata će tada naići na različite poglede u vezi s inflacijom, ali i prelomnom tačkom u kojoj monetarna politika prestaje da ograničava ekonomski rast, kažu poznavaoci prilika za Bloomberg.

Sa padom inflacije, tržišta i analitičari smatraju da će troškovi zaduživanja doći do raspona 2-3 posto.

„Što se referentne stope približavaju gornjem opsegu procjene neutralne kamatne stope – to jest, što smo manje sigurni u to koliko je naša politika restriktivna – trebalo bi da budemo oprezniji da izbjegnemo da sama politika postane faktor koji usporava dezinflaciju“, rekla je članica Izvršnog odbora ECB Izabel Šnabel (Isabel Schnabel).

Zvaničnici ECB se uglavnom slažu da postoji prostor za dalje smanjenje stopa, s tim da je rast potrošačkih cijena i dalje u skladu s njihovim izgledima za povratak na cilj od dva posto do kraja sljedeće godine.

Nakon početnog smanjivanja kamata iz juna, očekuje se nastavak u septembru i decembru – u skladu s objavljivanjem kvartalnih ekonomskih projekcija.

Međutim, postoji manje harmonije oko toga koliku prijetnju inflacija – koja je u augustu iznosila 2,2 posto – i dalje predstavlja. Važno je napomenuti i da ekonomija 20 nacija eurozone gubi zamah.

Kako piše Bloomberg, ekonomisti očekuju šest smanjenja kamatnih stopa ECB do decembra 2025. ali njihov tempo je ključan.

Diskusije se po tom pitanju uveliko vode u 26-članom Upravnom savjetu centralne banke eura.

S jedne strane, grčki član Janis Sturnaras pozvao je zvaničnike da budu „jednako zabrinuti zbog prekoračenja, kao i zbog nižeg cilja inflacije“, a portugalski Mario Senteno je rekao da ECB mora „smanjiti inflaciju uz najmanju moguću žrtvu“ – što se odnosi na potencijalnu ekonomsku bol ako je politika suviše stroga tokom dugog vremenskog perioda.

Za njega opasnost predstavlja i povratak u okruženje niske inflacije, odnosno niskog ekonomskog rasta koji je prethodio pandemiji.

Nasuprot tome, hrvatski član i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izdvaja stabilan rast cijena u sektoru usluga, koji je u augustu dostigao 4,2 posto, dok je predsjednik Bundesbanke Joahim Nagel rekao prošle sedmice da ECB ne bi trebalo da snižava stope prebrzo jer „nešto jači ekonomski oporavak može dodatno odložiti povratak na našu metu.“

Podijeli ovaj članak