Savjet Centralne banke Crne Gore (CBCG) juče je dao mišljenje na prijedlog fiskalne strategije (FS) za period od 2024. do 2027. godine, na zahtjev Ministarstva finansija (MF) s kraja prošle sedmice. Iako je generalno iskazana podrška ovom planu Vlade, Savjet CBCG je ukazao da FS ne analizira negativne makroekonomske scenarije te postavio pitanje šta ako u slučaju nekog negativnog makroekonomskog šoka, budžetski prihodi ne porastu u skladu sa projekcijom. Smatraju da je potrebna dodatna analiza u tom dijelu.
Osim toga, Savjet je ukazao da nije izvjesno ni da će stopa rasta BDP-a iduće godine biti 4,8 odsto, zbog remonta TE Pljevlja, te mogućnosti odlaska jednog broja nerezidenata.
Rizici
Savjet CBCG je ocijenio da će smanjenjem doprinosa za PIO doći do povećanja konkurentnosti privrede zbog smanjenja troškova rada, ali da to nosi i potencijalne fiskalne rizike.
- FS se odnosi na period do 2027, ali je poželjno sagledati dalekosežne posljedice ukidanja doprinosa za PIO. Treba uzeti u obzir i rizik pada nataliteta, koji u dugom roku može povećati mandatorne troškove za socijalne transfere, dok se istovremeno životni vijek u Crnoj Gori povećava. U tom pravcu CBCG sugeriše da se FS dopuni dugoročnom procjenom uticaja mjera smanjenja doprinosa za PIO. Radi se o mjeri koja sistemski utiče na prihode PIO i penzije zaposlenih, te CBCG smatra da je potrebno uraditi simulaciju iznosa penzije na sličan način kako je to urađeno na nivou zarada sa horizontom do 20 godina. Takođe sugerišemo da se uradi procjena uticaja ovih mjera na prihode i održivost PIO sa dugoročnim horizontom – navodi se u mišljenju CBCG uz napomenu da nije prikazana metodologija na osnovu koje se došlo do ovih projekcija.
Iako će, kako se navodi u mišljenju, rast zarada uticati na rast životnog standarda i smanjenje nejednakosti, istovremeno će biti i izazov za neka preduzeća, što stvara rizik od rasta sive ekonomije. To može podstaći kompanije da pribjegnu ugovorima sa skraćenim radnim vremenom ili preko agencija ili ugovorima o djelu, kako bi zaobišli propise u vezi sa minimalnom zaradom. Savjet CBCG, kako navodi, podržava Vladu da pojača inspekcijski nadzor, ali smatra da su potrebne i stimulativne mjere kako bi se ublažio efekat povećanja obaveza.
Inflacija
Rast plata, penzija, investicija, akciza i PDV-a mogao bi, kako ocjenjuje Savjet CBCG, uticati na inflaciju.
- Očekuje se da će ovaj uticaj na inflaciju biti ograničen, odnosno manji od rasta agregatne tražnje zbog visokog stepena uvoza i činjenice da se cijene uvoznih proizvoda formiraju na međunarodnom tržištu – navodi se u mišljenju.
Koji su negativni scenariji i rizici kod planiranih ciljeva
-Postavlja se pitanje, šta ako u slučaju nekog negativnog makroekonomskog šoka (koji nije predviden Strategijom, ali jeste PERom) budžetski prihodi ne porastu u skladu sa projekcijom. U Strategiji su navedeni ključni rizici koji bi mogli uticati na ostvarenje projekcija rasta i makroekonomsku stabilnost u narednom periodu, ali nijesu obuhvaćeni ”stres scenariji”, tj. neočekivani negativni makroekonomski scenariji, već je data projektovana stopa rasta od 3,7% u četvorogodišnjem analiziranom periodu. Stoga je korisno u analizu uključiti i negativna scenarija iz PER-a, bez obzira na vjerovatnoću njihovog ostvarenja. Takođe, ukazujemo i na neizvjesnost ostvarenja planirane stope rasta BDP-a od 4,8% u 2025. godini, zbog mogućnosti odlaska jednog broja nerezidenata, kao i zbog najavljenog višemjesečnog remonta TE Pljevlja – ukazuju u CBCG….
Centralna banka Crne Gore (CBCG) podržava opredjeljenje u Fiskalnoj strategiji, koje je prepoznato i u Zajedničkim zaključcima Ekonomskog i finansijskog dijaloga između Evropske unije i Crne Gore, I da se planira suficit u tekućem budžetu, a da se zaduživanje isključivo sprovodi za kapitalne projekte. S druge strane, nivo javnog duga ne bi trebalo da prelazi 60% BDP-a do 2026. godine, što je takode prepoznato u usaglašenim zajedničkim zaključcima iz maja 2024. Godine – navodi se u Mišljenju na predlog Fiskalne strategije Crne Gore za 2024-2027, koji je usvojio Savjet CBCG na jučerašnjoj sjednici.
Podsjeća se da je predviden je budžetski deficit od 3,5% BDP-a u 2025. godini do 3,3% BDP-a u 2027. godini, kao i da je projektovani nivo javnog duga u periodu 2024-2027. godine planiran na nivou od 64% godišnje, a neto javni dug u prosjeku oko 61,3% godišnje.
Preporuka Evropske komisije (EK) i ECB je da dug treba da bude u okvirima Mastrihtskih kriterijuma. Za otplatu duga u periodu 2025-2027. godine biće potrebno 2, 15 milijardi eura (829 miliona eura u 2025. godini, 353 miliona eura u 2026. godini i 971,7 miliona eura u 2027. godini). CBCG pozdravlja plan definisan Strategijom da će se sredstva za servisiranje javnog duga postepeno obezbjedivati, ali i pored toga, očekuje se da buduća zaduženja za refinansiranje budu nepovoljnija od inicijalnih zaduženja.
Iz CBCG, međutim, ukazuju da Fiskalna Strategija ne analizira negativne makroekonomske scenarije koji su predstavljeni u Programu Ekonomskih Reformi 2024-2026. godine (PER) kroz scenarija nižeg rasta.
Kako držati inflaciju na silaznim trendu
Ocjenjuje se i da je u uslovima rastuće agregatne tražnje (povećanje plata, povećanje penzija, značajan rast javnih investicija), rastućih akciza i povećanja PDV-a, realno očekivati odreden uticaj na inflaciju.
-Očekuje se da će ovaj uticaj na inflaciju biti ograničen, odnosno manji od rasta agregatne tražnje, zbog visokog stepena uvoza i činjenice da se cijene uvoznih proizvoda formiraju na medunarodnom tržištu. Medutim, u prošlosti su trgovinski lanci koristili rast agregatne tražnje za povećanje cijena, što je navelo Vladu da više puta ograniči marže na odredene proizvode. Očekivano slabljenje barijera u globalnim lancima snabdijevanja te globalno smanjenje cijena, sa druge strane, trebalo bi da utiče na silazni trend inflacije – navedeno je u dokumentu CBCG.
Nejasno kako do optimizacije javne uprave
U Strategiji nijesu navedeni koraci u pravcu reforme javne uprave i optimizacije javne uprave. Stvaranje efikasne javne uprave, kroz kreiranje optimalnog broja zaposlenih, predstavlja jedan od ključnih uslova za reformu javnih finansija. U tom pravcu sugerišemo primjenu dobre prakse u ovom domenu, kao i korišćenje tehničke pomoći Medunarodnog monetarnog fonda (MMF) u sprovodenju procjene javnih rashoda (Public Expenditure Review), kojim bi se eliminisala neproduktivna potrošnja i omogućila neophodna racionalizacija broja zaposlenih u javnom sektoru bazirana na meritokratiji – navode iz CBCG.
CBCG navodi da podržava plan Vlade da se izvrši reforma sistema zarada u javnom sektoru donošenjem novog regulatornog okvira, ali i implementacija Sistema za centralizovani obračun zarada. Navedeni koraci dovešće do pravednije podjele poslova, odgovornosti i ocjene složenosti poslova, u skladu sa najboljim praksama u zemljama EU…
Integralni tekst Mišljenja CBCG na predlog Fiskalne strategije može se preuzeti na ovom linku.
