IPO Telegrama pod znakom pitanja zbog hapšenja Pavela Durova

Telegram bi mogao da se suoči sa strožim digitalnim pravilima EU dok Brisel ispituje da li popularna aplikacija za razmjenu poruka, čiji se osnivač suočava sa krivičnim prijavama u Francuskoj, ima više korisnika u Uniji nego što se tvrdi.

Pored toga, Telegramove nade za unosnu inicijalnu javnu ponudu u roku od dvije godine pogođene su krivičnim prijavama protiv Pavela Durova, šefa aplikacije za razmjenu poruka.

Platforma je dospjela u centar pažnje nakon što je Pavel Durov uhapšen u Francuskoj prošle subote. Pušten je uz kauciju, ali mu je zabranjeno da napusti zemlju.

Durov je optužen da nije uspio da suzbije ekstremistički i ilegalni sadržaj na sve kontroverznijoj platformi koja ima preko 900 miliona sljedbenika.

Telegram je već bio pod lupom Evropske unije prije francuske kriminalističke istrage. Visoki zvaničnici EU opisali su Telegram kao “problematičan”.

Međutim, sada nezavisno od francuske istrage, Evropska komisija istražuje da li Telegram ima minimalan broj korisnika koji bi od njega zahtijevao da se pridržava strožih pravila.

Fokus EU je na dijelu platforme “društvene mreže”, koji ima kanale sa stotinama hiljada pretplatnika, a ne na razmjenu poruka jedan na jedan između kontakata, kao na WhatsAppu ili Signalu.

Od februara novi zakon, poznat kao Zakon o digitalnim uslugama (DSA), primorao je sve platforme u EU da zaštite online korisnike od ilegalnog i štetnog sadržaja.

Ali platforme sa najmanje 45 miliona mjesečno aktivnih korisnika u EU imaju još veće obaveze, a reguliše ih komisija, a ne nacionalna tijela.

Obaveze uključuju prepoznavanje rizika koje platforme predstavljaju i uvođenje mjera za njihovo ublažavanje, kao i obezbjeđivanje revizije treće strane.

EU je označila 25 platformi kao “veoma velike”, uključujući Facebook, Instagram, TikTok, X i YouTube.

Telegram je izbjegao dodatna pravila jer je rekao da je u februaru imao 41 milion korisnika u 27 zemalja EU.

Komisija je priznala da “sumnja” u vezi sa Telegramovim tvrdnjama.

Prema DSA-u, platforme moraju ažurirati svoje podatke svakih šest mjeseci.

Kada je došlo vrijeme za ažuriranje u avgustu, Telegram je odbio da dostavi tačne brojke, insistirajući na svojoj web stranici da ima “znatno manje od 45 miliona prosječno mjesečno aktivnih korisnika u EU”.

“Ono što tražimo je precizna brojka. Telegram samo kaže da su znatno ispod praga”, rekao je Tomas Renije, portparol Komisije za digitalna pitanja.

DSA propisuje da svaka platforma daje određene brojke.

Budući da se Telegramovo pravno zastupništvo nalazi u Briselu, belgijski regulatori imaju ovlašćenja da nadziru platformu — što znači da Komisija trenutno nema nadležnost nad mogućim kršenjima DSA-a.

To je uprkos činjenici da se Belgija suočava sa postupkom zbog povrede od strane Komisije zbog toga što nacionalno tijelo nije u potpunosti operativno.

Paralelno, služba za podatke i nauku Komisije, Zajednički istraživački centar, sprovodi sopstveni rad na procjeni broja korisnika Telegrama.

Ako EU utvrdi da Telegram ima najmanje 45 miliona korisnika, platforma će biti označena kao “veoma velika”.

Međutim, Renije je naglasio da nema veze između napora komisije i francuske istrage.

“Nije na Komisiji da komentariše nacionalnu istragu prema nacionalnom krivičnom zakonu. Budimo vrlo jasni: krivično gonjenje nije među potencijalnim sankcijama za kršenje DSA”, rekao je Renije za AFP.

Kršenja DSA-a mogu se sankcionisati, uglavnom u obliku novčanih kazni.

Telegram je insistirao da je platforma u skladu sa pravilima EU.

“Telegram se pridržava zakona EU, uključujući Zakon o digitalnim uslugama — njegova moderacija je u okviru industrijskih standarda”, saopštila je kompanija.

Podijeli ovaj članak