U Srbiji je na pomolu još jedna akcija sniženja prehrambenih proizvoda “Bolja cijena” ili neka slična, što se nazire iz saopštenja srpskog premijera Miloša Vučevića nakon sastanka s predstavnicima najvećih trgovačkih lanaca. Srpska Vlada će u narednih desetak dana objaviti konkretne mjere za pravičnije cijene najpotrebnijih namirnica.
Vučević je istakao da je prošle godine realizovana akcija “Bolja cijena” u okviru koje su prehrambeni proizvodi bili na sniženju i da je pomogla boljem životnom standardu građana.
On se sastao s predstavnicima najvećih trgovačkih lanaca u četvrtak kasno popodne “kako bi u što kraćem roku došlo do stabilizacije cijena određenih prehrambenih proizvoda na tržištu u odnosu na regiju”.
U saopštenju iz Vlade Srbije je navedeno da su trgovački lanci važan faktor u unaprjeđenju životnog standarda građana, kao i da je na sastanku bilo riječi o maržama i carinama. Premijer Srbije je dodatno pojasnio u petak ujutro da će Vlada Srbije u dogovoru s trgovcima nastojati kontrolisati cijene, da budu malo pravičnije za namirnice koje čine potrošačku korpu.
Država je zajedno s trgovcima, koji su se prošle godine djelimično osjetili krivim za rast cijena hrane, sprovela akciju “Bolja cijena”, za koju se vjeruje da je doprinijela suzbijanju inflacije. Na kraju prošle godine spuštena je na 7,6 odsto.
Republički zavod za statistiku analizirao je akciju koja je trajala od septembra do kraja decembra i zaključio da je usporila rast međugodišnje stope inflacije od oktobra do novembra u poređenju sa septembrom 2023. godine u prosjeku za oko 18,1 odsto ili za 0,3 postotna boda.
Među najvažnijim faktorima koji su u posljednjem tromjesečju 2023. godine djelovali na cijene, a djelovali su i u prvom kvartalu ove godine, jeste akcija koju su Vlada Srbije i maloprodajni lanci započeli u septembru, izričit je bio RZS. Akcija je podrazumijevala smanjenje cijena 36 artikala iz 20 kategorija proizvoda, uglavnom prehrambenih, kroz promotivnu akciju.
RZS navodi da je od početka 2023, a naročito od septembra do novembra (od kada je počela primjena akcije “Bolja cijena”), došlo do naglog usporavanja inflacije potrošačkih cijena.
U oktobru je desezonirana antiinflaciona korpa “Bolja cijena” imala deflatoran uticaj sa padom od jedan odsto, iako je mjesečna stopa rasta ukupnih potrošačkih cijena zabilježila rast od 0,2 odsto. Efekt je oslabio u novembru, ali i dalje je djelovao deflatorno sa 0,5 odsto.
U međugodišnjoj inflaciji u oktobru od 8,5 posto, grupa proizvoda “Bolja cijena” je, prema analizi RZS-a, učestvovala sa 12 odsto, dok joj je u novembru udio pao na 10,2 odsto.
Naljepnice “Bolja cijena” mogu se vidjeti na pojedinim proizvodima i dalje u prodavnicama, ali to je daleko manji obim, jer je zvanično imala ograničeni rok trajanja.
Ponovno uvođenje ove ili neke slične akcije je očekivano.
Bloomberg Adrija je objavila da su cijene hrane porasle u Srbiji za 57 odsto u julu 2024. u odnosu na period prije pet godina (jul 2019), dok je ukupna inflacija rasla sporije, oko 39 odsto za isti referentni period.
S druge strane, najprofitabilniji sektor srpske privrede prošle godine bila je trgovina na veliko i malo sa dobitkom od 194,4 milijarde dinara ili oko 1,6 milijardi eura, pokazuje godišnji izvještaj o poslovanju privrede koji je objavila Agencija za privredne registre.
Ovo je za 11 odsto lošiji rezultat nego prethodne godine, tako da sniženje cijena pojedinih artikala utiče na njihovu profitabilnost, ali ne drastično.
Bloomberg Adria je analizirala poslovne rezultate šest trgovačkih lanaca u Srbiji – Delhaize, Mercator S, Aman, Univerexport, Gomex i Metro, i zaključila da su ostvarili profit od ukupno 11,847 milijardi dinara (101 milion eura) u 2023. godini u kojoj je zvanična inflacija bila 7,6 odsto. Taj poslovni rezultat bolji je za 15,5 posto ili za 14 miliona eura u odnosu na godinu ranije, kada je ova šestorica imala 87 miliona eura čiste zarade.
U godini za nama, pored rasta profita, svi trgovački lanci bilježe i dvocifreni rast prometa. Prednjače Univerexport i Metro, koji su povećali, postotno gledano, prihode od prodaje robe za skoro petinu, a slijede ih maloprodajni objekti Delhaize u kojima se prodavala roba 15 odsto više nego prethodne godine.
Najavljeno je formiranje radne grupe koja će se baviti cijenama i maržama. Premijer je nedavno istakao da nije u redu da neki podižu cijene tri, pet ili sedam puta. Između ostalog, istakao je da bi trebalo preispitati ko se uvijek umeće između onih koji proizvode i onih koji prodaju, i ko pravi te dodatke na cijene koje na kraju plaćaju građani.
Dragan Stojković, profesor Ekonomskog fakulteta, nedavno je za Bloomberg Adriju rekao da treba pronaći uzrok rasta cijena.
Vladi su, prema njegovom mišljenju, prilično vezane ruke i ona može reagovati preko Komisije za zaštitu konkurencije u slučaju monopola na tržištu. Za cijene za koje se donose uredbe nadležno je Ministarstvo trgovine. Indirektno o cijenama vodi računa i Narodna banka Srbije.
Stojković kaže da kod trgovaca postoji koliko-toliko konkurencija, a kod proizvođača mljekara, uljara ili šećerana postoji samo nekoliko igrača i tu, prema njegovom mišljenju, leži problem visokih cijena.
To je dokazao Republički zavod za statistiku koji je po narudžbi Vlade Srbije analizirao marže u trgovini i proizvodnji hrane. Došao je do podatka da prosječna stopa bruto marže u trgovini iznosi 14,9 odsto, a u proizvodnji prehrambenih proizvoda iznosi 54,1 odsto, što je za 3,6 puta više.
Očiti primjer za cjenovne disparitete su dešavanja na tržištu mlijeka u Srbiji, koje karakteriše izrazito disperzan sektor primarne proizvodnje mlijeka (veliki broj malih proizvođača) i visoko koncentrisan sektor industrijske prerade mlijeka. Rezultat toga su nepovoljni uslovi otkupa i stvaranje oligopolskog tržišta finalne prerade.
Usljed toga, poslovni subjekti koji se bave trgovinom, kao naredni akteri u lancu snabdijevanja, trude se da prilagode svoju prodajnu politiku kako bi očuvali svoj profit. Ovako nastala prelivanja cijena plaćaju krajnji potrošači.
“Upravo zbog ovoga donosioci odluka treba da u fokus svog interesovanja stave pitanje transmisije, odnosno vertikalnog prenosa cijena, kao i to da li su narušeni fer tržišni odnosi. Jedan od ključnih faktora koji može doprinijeti rastu cijena hrane jesu i trgovinske marže”, sugerisali su istraživači Vladi Srbije.
Izvor: Bloomberg Adria
