Crna Gora je ostvarila loš rezultat u spoljnoj trgovini u prvoj polovini godine. Deficit je bio veći za 200 miliona u odnosu na isti prošlogodišnji period, prvenstveno manjeg izvoza električne energije. Sagovornici TVCG ističu da je potrebno razvijati realni sektor i proizvodnju kako stanje platnog bilansa ne bi zavisilo samo od izvoza nekoliko proizvoda struje, aluminijuma i vina, kao i prihoda od turizma koji za ovu godinu nijesu na očekivanom nivou.
Crna Gora mora povećati proizvodnju da bi smanjila visok deficit u spoljno-trgovinskoj razmjeni, koji je u prvoj polovini ove godine bio veći za 200 miliona u odnosu na isti period prošle godine.
Povećali smo uvoz mašina, a smanjili izvoz struje za 120 miliona.
„Crna Gora u svom izvozu, kako robe, tako i usluga, ovisi o jednoj vrsti proizvoda. Što bi moglo imati do sada, jeste malo više struke negativne posljedice po crnogorski platni bilans, ali tako i na ekonomiju. Na primjer, svaki put kada dođe sušna godina, mi imamo pad izvoza roba zato što proizvodnje električne energije uglavnom se zasniva na proizvodnju hidroelektranama“, kaže Danijela Vukajlović-Grba iz Centralne banke.
Analitičar Oleg Filipović kaže da naša ekonomija i dalje zavisi od uvoza i jedne realne industrije, turizma, kao i nekoliko izvoznih proizvoda. Potrebna je strategija kako smanjiti deficit na dugi rok.
„Ono što sad dobijamo sa tržišta da je sezona loša, a i sve da je najbolja sezona i da su nam najveći prihodi od turizma, ne možemo mi sebi da dozvolimo kao mala država da zavisimo samo od jedne industrije i da jedna industrija pokriva naš deficit“, ističe Filipović.
Zbog deficita u spoljnotrgovinskoj razmjeni, tekući račun platnog bilansa bilježi minus u prvom kvartalu 434 miliona eura. Taj deficit se pokriva prihodima od turizma, stranim direktnim investicijama i transferima iz inostranstva.
„Tokom prethodnih 18 godina Crna Gora je imala priliv od blizu 14 milijardi eura, što je negdje u prosjeku dva godišnja crnogorska GDP-a. Najveći dio toga iznosa koji je bio usmjeren u kompanije, bio je usmjeren u hotelsku industriju“, ističe Vukajlović-Grba.
Analitičar Oleg Filipović ističe da je potrebno razvijati industrijski sektor, proizvodnju aluminijuma, stoga su potrebne reforme i kredibilni investitori koji neće kupovati samo nekretnine. Kada je riječ o Željezari, neophodne su garancije i biznis plan.
„Moramo da gledamo kako na najbolji način iskoristiti prednosti Kombinata aluminijuma, kako uticati na investiciju samog Kombinata aluminijuma u smislu proizvodnog procesa i na taj način postati konkurentan u odnosu na druge kompanije“, naveo je Filipović.
Vino je treći izvozni proizvod koji čini dva od sto izvoza. Plantaže su prethodne godine izvezle proizvode u vrijednosti od oko 13 milijona eura.
„Od prvih sedam mjeseci u izvozu bilježimo rast za 10% u odnosu na uporedni period prošle godine kao rezultat kontinuiranog unapređenja postojećih tržišta i rada na otvaranje novih“, kazala je Marija Gašović, PR Plantaža.
U Privrednoj komori takođe ukazuju na neophodnost diversifikacije ekonomije.
„Strukturne promjene u pravcu razvoja industrije i poljoprivrede moraju biti imperativ kako bi se smanjio deficit“, navode iz PKCG.
Potrebno je riješiti probleme koje crnogorska privreda prepoznaje kao akutne, kažu i Centralne banke. To su nedostatak radne snage, siva ekonomija, nefikasna javna uprava, fiskalni nameti.
Izvor: RTCG
