Montenegroberza naravno da ima kapacitet da, za potrebe države, realizuje emisiju obveznica, a i ranije je to uspješno obavljala.
Ulaganje u državne obveznice je alternativa štednji, i emitovanje takozvane narodne obveznice stvorila bi mogućnost da se uspori rast troškova zaduživanja, kako u kategoriji fiksnih prinosa, tako i u kategoriji administrativnih troškova – kazala je u intervjuu za Bankar Milena Vučinić, direktorica Montenegroberze.
Ona je pojasnila da bi to bila prilika da građani svoja slobodna, uglavnom neoročena sredstva preusmjere u kupovinu obveznica, a prinos u vidu kamate koju bi dobili kupci državnih obveznica svakako bi značajno prevazilazio iznos kamate na oročene depozite. Podsjetila je da većina evropsklih zemalja emituje obveznice za građane jer je taj vid ulaganja prisutan već decenijama, tako da je čak 11 % ukupnog italijanskog duga u vlasništvu njihovih građana.
Ukazala je i da bi emisija obveznica na lokalnom tržištu pružila priliku članovima berze da postanu market mejker za državnu obveznicu, što bi omogućio da se na kontinuiranoj osnovi doprinese povećanju obima trgovanja, likvidnosti instrumenta, dubini tržišta i smanjenju cjenovnog raspona, te mogućnosti da se u svakom trenutku državna obveznica proda ili kupi na sekundarnom tržištu.
Ocjenjujući protekli period i poslovanje emitenata, Vučinić je podsjetila da imamo rast broj kompanija koje su donijele odluku o isplati dividende za 2023., gdje su kompanije koje svake godine isplaćuju dividendu Jugopetrol i Crnogorski Telekom. Što se tiče nivoa korporativne kulture, Vučinić kaže da je primjetan je napredak kod svih listiranih emitenata, stanje se unapređuje iz godine u godinu i stepen transparentnosti raste.
U vezi izmjene pravila, Vučinić je kazala da emitenti treba da aktivno uzmu učešće ka usklađivanju sa novim Pravilima Berze i da preduzmu neophodne korake u tom smjeru – da prije svega odrede lice za praćenje, izvještavanje o usklađenosti i komunikaciju sa Berzom.
Objavili ste informaciju o kompanijama listiranim kod Montenegroberze, koje su u toku ove godine donijele odluku o isplati dividende za 2023. Na drugoj strani, neke kompanije odlučile su da ostvarenu dobit preusmjere u neraspoređenu dobit ili u rezerve društva. Kako ocjenjujete ukupni isplaćeni nivo dividendi za 2023, u odnosu na prethodne godine?
Montenegroberza svake godine, nakon što se održe redovne skupštine akcionara, pripremi poseban izvještaj o listiranim kompanoijama koje isplaćuju dividendu. Izvještaj sadrži prikaz kompanija i iznos bruto i neto dividende po akciji koja se isplaćuje akcionarima. Berza pripremi i uporedne podatke kojim investicionoj javnosti pruži informaciju o tome koje kompanije iz godine u godinu ispalćuju dividendu, a koje svoj neto profit preusmjeravju u reinvestiranje ili zadržanu dobit.
U cilju potpune informisanosti, dodatno objavljujemo i informaciju o tome kada počinje isplata za akcionare i preko koje banke, što znači da da je investiciona javnost blagovremeno obaviještena.
Ukoliko se osvrnemo na isplatu dividende u prethodnih pet godina, možemo da konstatujemo da imamo rast broj kompanija koje su donijele odluku o isplati dividende za 2023., njih ukupno šest, a došlo je i do rasta broja kompanija koje su se opredilelile da ostvareni neto profit preusmjere u reinvestiranje ili rezerve. Kada je u pitanju rekord u broju kompanija koje su dijelile dividendu tokom prethodnih pet godina, on je postignut za 2020. godinu, kada ih je bilo sedam.
Kompanije koje svake godine isplaćuju dividendu su Jugopetrol i Crnogorski Telekom, analizirali smo period počev od 2018. godine i od tada su obije kompanije kontinuirano za prethodnih 6 godina isplatile dividendu akcionarima.
–Koliko kod nas postoji korporativna kultura i običaj da svi dioničari zaista dobiju svoj dio dobiti?
Što se tiče nivoa korporativne kulture, primjetan je napredak kod svih listiranih emitenata, stanje se unapređuje iz godine u godinu i stepen transparentnosti raste. Nivo i kvalitet korporativne kulture se razlikuje od kompanije do kompanije, on je na najvišem nivou kod kompanija koje imaju respektabilne inostrane akcionare, a samim tim i sopstvene kodekse korporativnog upravljanja, koji su sa drugih tržišta prenijeti u Crnu Goru, kao štio je slučaj sa banakama, telekomunikacionim sektorom, sektorom za promet naftih derivata, špedicijom, lučke kompanije. Primjetan je napredak u kvalitetu i stepenu izvještavanja berze i kod kompanija koje su u dominantno državnom vlasništvu, tako da je unaprjeđenje ovog segmenta evidentno.
Montenegroberza je kreirala upitnik o korporativnom upravljanju, sve kompanije koje se kotiraju na regulisanom tržištu ih objavljuju na našem sajtu i iz istih se može kako sagledati stanje, tako i pratiti napredak iz godine u godinu.
–Poznato je da su na Montenegroberzi izmijenjena pravila i kreiranja kotacije i pravilnik. Šta to znači konkretno za emitente?
Izmjene i dopune Pravila Berze donose promjene sa kojim svi učesnici treba da se usaglase. Nova Pravila sada definišu Berzanska tržišta drugačije, propisuju različite nove obaveze i uslove za kotiranje na tržištima kojima Berza upravlja.
Berza utvrdila obavezu usklađivanja svih učesnika, tako da je rok za usaglašavanje sa novim Pravilima Berze iznosi 12 mjeseci od dana stupanja na snagu Pravila, odnosno do 20.05.2025. godine.
Emitenti treba da aktivno uzmu učešće ka usklađivanju sa Novim Pravilima Berze i da preduzmu neophodne korake u tom smjeru, odnosno da prije svega odredite lice za praćenje, izvještavanje o usklađenosti i komunikaciju sa Berzom. Odbor za kotaciju Berze ima obavezu da dva puta godišnje vršiti redovne revizije emitenata, kako bi provjerili da li isti ispunjenjavaju propisne uslove za uključenje i obaveze nakon uključenja u kotaciju.
Revizija emitenata vrši će se periodično, na svakih 6 mjeseci. Prva redovna provjera vrši se do kraja oktobra tekuće godine za izvještajni period od 01.04. do 30.09., dok će se druga vrši do kraja aprila i obuhvata period od 01.10. do 31.03. tekuće godine.
– Dugo se govori o namjeri države da ponudi državne obveznice građanima. Da li imate najava za tu emisiju? Šta bi, konkretno, za građane značila ta emisija? Pojasnite, koji konkretni benefit dobijaju?
Bila bi to prilika da svoja slobodna uglavnom neoročena sredstva preusmjere u kupovinu obveznica. Prinos u vidu kamate koju bi dobili kupci državnih obveznica svakako bi značajno prevazilazio iznos kamate na oročene depozite. Ulaganje u državne obveznice, alternativa je štednji. Većina evropsklih zemalja emituje obveznice za građane, taj vid ulaganja je prisutan već decenijama, tako na primjer čak 11 % ukupnog italijanskog duga je u vlasništvu njihovih građana. U Italiji postoji tradicija ulaganja u državne obveznice, koja je namijenjena isključivo individualnim (retail ) investitorima. Ove godine su narodne obveznice emitovale Hrvatska, Grčka, Portugal, Belgija. Prinosi koje nude državne obveznice koje su emitovane u Evropi, investitorima djeluju atraktivno, uz pretpostavku da će sa protokom vremena doći do postupnog smanjenja inflacije, jer ona ima veliki uticaj na krajnji prinos koji se ostvaruje. Emitovanje takozvane narodne obveznice stvorila bi mogućnost da se uspori rast troškova zaduživanja, kako u kategoriji fiksnih prinosa, tako i u kategoriji administrativnih troškova.
Glavne prednosti emisije bi bile:
Pristup kapitalu: Emisija državnih hartija od vrijednosti putem Berze omogućava državi da prikupi dodatni kapital za finansiranje svojih projekata.
Diversifikacija investitora: Berza privlači različite vrste investitora, uključujući institucionalne investitore, individualne ulagače i strane ulagače. To omogućava široku bazu potencijalnih kupaca državnih hartija od vrijednosti, što povećava likvidnost tržišta i smanjuje rizik od zavisnosti o jednom izvoru finansiranja.
Transparentnost i povjerenje: Emisija putem Berze pruža transparentnost u vezi s uslovima emisije i trgovinskim aktivnostima. To povećava povjerenje investitora u državne hartije od vrijednosti, jer se osjećaju sigurnijima kad imaju jasne informacije o investicijskom proizvodu.
Fleksibilnost u upravljanju dugom: Država može prilagoditi emisiju svojih hartija od vrijednosti na bazi trenutnih potreba i uslova na tržištu. To omogućava bolje upravljanje dugom i prilagođavanje promjenama u ekonomskim uslovima.
Razvoj tržišta kapitala: Kroz emisiju hartija od vrijednosti, država doprinosi razvoju lokalnog tržišta kapitala, što dugoročno može podsticati privredni rast i razvoj finansijskog sektora.
Podsticaj za investiranje: Berza omogućava građanima da investiranju u državu i njen budući uspjeh, čime se promoviše kultura ulaganja.
Zadovoljan građanin koji bi kroz investiranje ostavrio prinos, poput građana Evropske unije kojima je ovaj vid ulaganja svojstven.
-Ima li berza kapacitete da ovaj posao uspešno realizuje za potrebe države?
Naravno da ima, berza je za državu primarni plasman uspješno obavila 2014., 2016. i 2019. godine. Pravilima berze su propisani modeli i način trgovanja, brokeri i investicioni savjetnici koji trguju u ime članova berze imaju dugogodišnje iskustvo u trgovanju finsijskim instrumentima, tako da su spremni da pruže punu podršku budućim kupcima obveznica, a berzin trgovački sistem posjeduje performanse koje omogućavaju da se plasman emisije uspješno realizuje, što smo uostalom pokazali i do sada.
Država ima status specijalnog člana berze, te time i direktan pristup trgovačkom sistem, koji joj omogućava da na način i u skladu sa Praviilima i prospektom može plasirati, odnosno ponuditi na prodaju ovaj finansijski instrument.
Emisija obveznica na lokalnom tržištu bi pružila priliku članovima berze da postanu market mejker za državnu obveznicu, što bi omogućio da se na kontinuiranoj osnovi istovremenim ispostavljenjem kupovnih i prodajnih naloga u skladu sa likvidnosnim nivom hartije doprinese povećanju obima trgovanja, likvidnosti instrumenta, dubini tržišta i smanjenju cjenovnog raspona, te mogućnosti da se u svakom trenutku državna obveznica proda ili kupi na sekundarnom tržištu. Uprkos činjenici što Zakon o tržištu kapitala i Pravila berze propisuju postojanje market mejkera za kotitrane finansijske instrumente, još uvijek članovi berze nisu iskazali interes za obavljanje poslova održavatelja likvidnosti za jedan ili više finansijskih instrumenta koji se kotiraju na Montenegroberzi.
POVEĆANI PROMET I TRŽIŠNA KAPITALIZACIJA
– Promet ostvaren na Montenegroberzi u prvoj polovini godine iznosio je 5.662.937,79 € i za 15,24 % je povećan u odnosu na prvih 6 mjeseci 2023. godine. Koji su bili glavni razlozi povećanog trgovanja, po Vama?
Dominantni uticaj na rast prometa su transakcije koje su realizovane akcijama i korporativnim obveznicama Hipotekarne banke u iznosu preko 1,5 miliona, zatim zahvaljujući prometu željezničkim kompanijama: akcijama Održavanje željezničkih voznih sredstava ostvaren je promet u iznosu od 820 hilajda eura, dok je promet Željezničkim prevozom bio 670 hiljada eur, Telekomom se trgovalo u vrijednosti od 500 hiljada eura, a akcijama Jugopetrola, promet je iznosio 480 hiljada eura, značajan promet ostvaren je akcijam Napredak Kotor u iznosu od 330 hiljada eura, a poslije duže vremna imali smo i primarnu prodaju akcija Profit App i to u iznosu od 180 hiljada eura.
– Kada je riječ o tržišnoj kapitalizaciji akcija emitenata regulisanog tržišta berze, i ona je porasla, nešto iznad 7 odsto. Koji su, po vama, razlozi i u tom dijelu?
Tržišna kapitalizacija berze predstavlja ukupnu vrijednost nekog tržišta, odnosno sumarni prikaz tržišnih vrijednosti kompanija kojima se trguje na berzi. Tržišna kapitalizacija kompanije dobija se množenjem tržišne cijene akcije sa brojem emitovanih akcija. Tržišna kapitalizacija je indikator veličine i obima prometa na berzi, odnosno indikator kapaciteta i performansi nekog tržišta. Stavljanjem ovog pokazatelja u odnos sa nekim makroekonomskim podacima dobijamo relativne pokazatelje koji govore o stepenu razvijenosti nekog tržišta kapitala. Kao preciznija mjera potencijala trgovačke aktivnost koristi se free float tržišna kapitalizacija, koja predstavlja izraz dijela vrijednosti određene kompanije kojom redovno može da se trguje na organizovanom tržištu, iz razloga jer postoje određene kategorije imalaca akcija za koje se pretpostavlja da se neće naći na strani prodaje. To zapravo znači da se iz ukupne kapitalizacije kompanija izostavlja vrijednost akcija koje se nalaze u vlasništvu onih akcionara za koje se ne očekuje da će u narednom periodu biti aktivni na strani prodaje. U tu kategoriju najčešće spadaju akcije koje se nalaze u vlasništvu države i državnih institucija, strateških partnera koji raspolažu sa više od 5 % vlasništva. Izračunavanje free flaot tržišne kapitalizacije je značajna iz razloga što nam taj pokazatelj daje prikaz gornjih limit za investiranje na određenom tržištu, odnosno iznos vrijednosti akcija koje na otvorenom tržištu mogu da se kupe. Što se tiče razloga za rast tržišne kapitalizacije u prvoj polovini ove godine, na to je uticao rast cijena akcija kotiranih kompanija.
