Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.
“Donošenjem ovog zakona, poresko opterećenje rada će se umanjiti kroz smanjenje doprinosa za penzijsko i invalidsko origuranje (PIO) na teret zaposlenog i poslodavca, sa ukupno 20,5 odsto na 10 odsto (doprinosa za PIO na teret zaposlenog sa 15 na 10 odsto i doprinosa za PIO na teret poslodavca sa 5,5 na 0 odsto)”, navodi Vlada.
Nakon implementacije ove poreske reforme, Crna Gora će, kažu u Vladi, postati država sa jednim od nižih poreskih opterećenja na rad, budući da će poresko opterećenje po osnovu rada kada je u pitanju prosječna zarada iznositi 16,2 odsto, dok će u slučaju zarade od 600 eura iznositi 11,1 odsto, a na 800 eura 13,5 odsto.
U materijalu se ističe i da prosjek poreskog opterećenja na prosječnu zaradu u zemljama OECD iznosi 34,8 odsto.
“Primjenom ove mjere doći će do uvećanja neto zarada zaposlenih, uz istovremeno niži nivo bruto troška za zaradu koju isplaćuje poslodavac”, navodi Vlada.
Vlada je utvrdila Predlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o radu.
“Osnovni razlozi za donošenje izmjena Zakona o radu jeste usklađivanje sa Fiskalnom strategijom Crne Gore za period 2024-2027. godine, kojim se predviđa kao jedna od ključnih mjera za poboljšanje standarda građana, između ostalog, smanjenje troškova za poslodavce kroz niže poresko opterećenje na zarade i povećanje minimalne i prosječne zarade u Crnoj Gori”, navodi Vlada.
Kako su istakli, imajući u vidu visoku zavisnost crnogorske ekonomije od privlačenja investicija sa jedne i potrebu širenja proizvodne baze sa druge strane, kao i izazove sa kojima se Crna Gora suočava u dijelu nedostatka kvalifikovane radne snage (što će biti posebno izraženo u uslovima pune integracije crnogorske privrede u jedinstveno evropsko tržište u sklopu pristupanja EU) neophodno je kroz odgovarajuću poresku politiku, stvoriti podsticajan investicioni ambijent koji će rezultirati većim prilivom investicija i generisanju novih radnih mjesta.
“U uslovima značajnog nedostatka radne snage, posebno tokom trajanja turističke sezone, i činjenice da su mnoge zemlje koje su pristupile Evropskoj uniji iskusile odliv visoko kvalifikovane radne snage, kao i cijeneći činjenicu da je minimalna zarada koju poslodavci isplaćuju zaposlenom, posebno u Centralnom i Južnom regionu, veća u odnosu na zakonski određeni prag usljed kretanja na tržištu rada. Vlada Crne Gore je odgovorno prihvatila inicijativu da se unaprijedi standard zaposlenih sa minimalnom zaradom, ali istovremeno vodeći računa da se ne uspori rast zaposlenosti i konkurentnost privrede, kao i da se postigne neutralan efekat na budžet, kako bi se obezbijedilo ostvarenje prihoda projektovanih u procesu fiskalne konsolidacije. U tom smislu Vlada je predložila izmjene Zakona o radu na način da iznos minimalne zarade počev od 1. oktobra 2024. godine ne bude niži u neto iznosu od 600 eura za zaposlene na radnim mjestima do V nivoa kvalifikacije obrazovanja, odnosno 800 eura za zaposlene na radnim mjestima sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja”, ističe se.
Utvrđen je Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama.
“Ovim zakonom se predlaže uvođenje akcize na mirna vina čija visina bi iznosila 25 eura po hl (osim za male proizvođače vina koji bi, uz Zakonom propisane uslove, plaćali nižu akcizu)”, navodi Vlada.
U cilju usaglašavanja važećeg Zakona sa odredbama Direktive 2003/96 o restrukturiranju okvira Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije predlaže se uvođenje akcize na električnu energiju sa odloženim rokom primjene od datuma ulaska Crne Gore u EU, imajući u vidu da predviđena akciza predstavlja obavezu za zemlje članice.
Takođe se predlaže i širenje obuhvata ostalih bezalkoholnih pića sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizaciju, na koja se plaća akciza.
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost.
“Predloženo zakonsko rješenje dio je Fiskalne strategije Crne Gore za period od 2024. do 2027. godine, kojim se žele postići sljedeći ciljevi,
- reforma snižene stope PDV-a, u skladu sa Direktivom 2006/112/EU o zajedničkom sistemu na dodatu vrijednost, kroz uvođenje druge snižene stope PDV-a od 15 %;
- ukidanje poreskog rashoda, odnosno nulte stope PDV-a na isporuku proizvoda i usluga za gradnju i opremanje ugostiteljskog objekta kategorije pet i više zvjezdica, energetskog objekta za proizvodnju električne energije instalisane snage veće od 10 MW i kapaciteta za proizvodnju prehrambenih proizvoda razvrstanih u okviru sektora C grupa 10 Zakona o klasifikaciji djelatnosti („Službeni list CG“, broj 18/11), čija investiciona vrijednost prelazi 500.000 eura;
- reforma odredbe koja se odnosi na oslobođenje od plaćanja PDV pri uvozu, odnosno njeno usklađivanje sa Direktivom 2009/132/EU o utvrđivanju područja primjene člana 143 tački (b) i (c) Direktive 2006/112/EU u vezi oslobođenja od plaćanja poreza na dodatu vrijednost prilikom konačnog uvoza određene robe;
- ukidanje odredbe koja se odnosi na oslobođenje kod uvoza proizvoda na pošiljke neznatne vrijednosti do 75 eura;
- uvećanje nivoa paušalne naknade koju ostvaruje poljoprivrednik sa 5% na 8%.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica.
“Predloženim zakonskim izmjenama uvodi se pravo na oslobođenje od poreza na dobit za pravna lica koja reinvestiraju sredstva iz ostvarene dobiti u poljoprivredne projekte, kao i za pravna lica koja ulaže sredstva u druge subjekte poljopivredne djelatnosti, na način da im se obračunati porez umanji za iznos sredstava koja su reinvestirana, odnosno uložena”, navodi Vlada.
Ukupan iznos navedenih poreskih oslobođenja za period od tri godine ne može biti veći od 300.000 eura.
“Predloženim izmjenama izvršiće se preciznije definisanje izdataka pravnih lica koja se priznaju na teret rashoda, odnosno da izdaci za zdravstvene, socijalne, obrazovne, naučne, vjerske, kulturne, sportske i humanitarne svrhe, zaštitu životne sredine, kao i izdaci dati ustanovama, odnosno pružaocima usluga socijalne i dječije zaštite osnovanim u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna i dječija zaštita, priznaju se kao rashod najviše do 3.5 odsto ukupnog prihoda”, navodi Vlada.
Takođe, predlaže se i uvođenje priznavanje izdataka za nacionalne sportske saveze kao rashod najviše do 5 odsto ukupnog prihoda.
Kako je istaknuto u materijalu, predlaže se i ukidanje zabrane korišćenja poreskog oslobođenje za poreskog obveznika koji otpočne obavljanje djelatnosti u privredno nedovoljno razvijenim opštinama, a koji posluje u sektoru primarne proizvodnje poljoprivrednih proizvoda i ribarstva, na koji način se želi unaprijediti poslovni ambijent, podstaknuti poljoprivredna proizvodnja u nedovoljno razvijenim opštinama, a što će u konačnom imati brojne pozitivne efekte, kako za poreske obveznike tako i za prihodnu stranu budžeta Crne Gore.
Utvrđen je Predlog zakona o izmjeni Zakona o visokom obrazovanju.
“Razlog za donošenje izmjena zakona sadržan u neophodnosti stvaranja pretpostavki da mjesečne naknade studentskih kredita i stipendija za najbolje studente ne budu vezane za minimalnu zaradu, jer mogu varirati u zavisnosti od ekonomskih uslova. Cilj Predloga izmjene zakona je da se svake studijske godine utvrđuje visina novčanih davanja za studente odlukom Vlade, na predlog resornog ministrastva”, navodi Vlada.
Kako se navodi u materijalu, kroz direktne odluke Vlade i resornog ministarstva moguće je efikasnije podsticati obrazovanje u određenim oblastima koje su od strateškog značaja za državu.
“U mnogim razvijenim zemljama visina studentskih kredita i stipendija nije vezana za minimalnu zaradu, već se određuje prema realnim potrebama studenata i specifičnostima obrazovnog sistema. Usvajanjem sličnog pristupa, naša zemlja bi se približila međunarodnim standardima i praksama u obrazovanju”, ističe Vlada.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem.
Cilj Predloga zakona je, kako navode, da se kroz uvećanje naknade korisnicima stručnog osposobljavanja pruži podrška licima sa stečenim visokim obrazovanjem njihovoj socijalnoj integraciji i smanjenju nezaposlenosti.
“Predloženom izmjenom zakona ta naknada iznosi 600 eura, dok je prema važećem zakonskom rješenju, korisnik stručnog osposobljavanja imao pravo na mjesečnu novčanu naknadu u neto iznosu od 450 eura”, ističe Vlada. Predloženom izmjenom i dopunom zakona biće obuhvaćeni korisnici koji ostvare pravo na stručno osposobljavanje u skladu sa pozitivnim propisima i isto započnu od 15. januara 2025. godine.
Za sprovođenje ovog zakona neophodno je planirati dodatna finansijska sredstva u budžetu za narednu fiskalnu godinu u iznosu od oko 4.100.000 eura.
