Ministarstvo finansija saopštilo je juče da radi na izmjenama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojima će biti promijenjena i odredba tog akta koja se odnosi na tzv. funkcionerske naknade, koje su do kraja prošle godine državu koštale skoro sedam miliona eura.
Iako se za naknade bivšim funkcionerima godišnje izdvajaju milioni eura iz državne kase, predlog Pokreta Evropa sad (PES) o smanjenju roka njihovog isplaćivanja još u “fioci”. Iz te partije su najavili, međutim, da će se tim pitanjem ubuduće baviti Vlada i da prve ideje očekuju na jesen.
“Ministarstvo finansija u saradnji sa zainteresovanim učesnicima, kroz radnu grupu, priprema izmjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru… Naglašavamo da je u toku priprema nacrta ovog zakona, kojim će biti izmijenjena i odredba koja se odnosi na pravo na naknadu po prestanku funkcije”, saopštio je “Vijestima” resor na čijem je čelu Novica Vuković.
Iz PES-a, najjačeg konstituenta vlasti, saopštili su krajem prošle godine da će, u dogovoru s partnerima iz skupštinske većine, predložiti izmjene seta zakona kako bi se isplata tzv. funkcionerskih naknada smanjila s godinu na šest mjeseci. Pozivajući se na nezvanične izvore, objavljeno je da PES za to nema podršku kolega iz većine.
Bivši funkcioneri, bez obzira koliko su bili na poziciji, imaju zakonsko pravo da godinu primaju naknadu u visini posljednje zarade
PES je, kako je krajem decembra objavila TV “Vijesti”, kolegama iz tadašnje većine dostavio predlog u kom je, osim smanjenja roka isplate, navedeno da je za ostvarivanje naknade neophodno da je neko bio na funkciji najmanje pola godine, a predloženo je i da se uvede opcija da se umjesto naknade, ako se za to ukaže potreba, obezbijedi raspoređivanje na neko radno mjesto u sistemu.
Poslanik PES-a Miodrag Laković kazao je ranije da su oni “tu priču (o naknadama) zaokružili”, ali da se Vlada izjasnila da će izraditi izmjene Zakona o radu i uredbe o naknadama.
Zakonsko pravo da im se po prestanku mandata isplaćuju naknade u visini zarade koju su primali u posljednjem mjesecu prije prestanka imenovanja koristi desetine poslanika i drugih funkcionera. Naknada se isplaćuje godinu dana, a može se produžiti ukoliko funkcioner, u međuvremenu, stiče pravo na penziju.
Ova primanja su iznosila od 1.000 pa do skoro 4.000 eura, pa je država po ovom osnovu do kraja 2023. godine isplatila skoro sedam miliona eura.
Na kraju prošle godine, naprimjer, čak 34 bivša poslanika tražili su isplatu naknada koja ih sljeduje po prestanku funkcije. Tada su to pravo tražili bivši poslanici Suljo Mustafić, Predrag Sekulić, Andrija Popović, Ivan Brajović, Jovanka Laličić, Petar Ivanović, Danijela Đurović, Marko Milačić, Dragan Vukić, Dragan Bojović, Albin Ćeman, Vesna Pavićević, Predrag Bošković, Mevludin Nuhodžić, Dragica Sekulić, Suzna Pribilović, Dejan Đurović, Suada Zoronjić, Miomir Mugoša, Nataša Jevrić, Nikola Bajčetić, Janko Milatović, Bogdan Božović, Dragica Anđelić, Branka Bošnjak, Branimir Gvozdenović, Miloš Nikolić, Nela Savković Vukčević, Jovanka Bogavac, Valentina Minić, Daliborka Pejović i Vladan Raičević.
Osim poslanika i drugi funkcioneri imaju zakonsko pravo na godišnju nadoknadu u visini zarade koju su primali u posljednjem mjesecu prije prestanka imenovanja. Naknada se može produžiti za još toliko ukoliko funkcioner, u međuvremenu, stiče pravo na penziju.
Akcija za socijalnu pravdu (ASP) uputila je prije tri godine inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o zaradama u javnom sektoru. Centar za građansko obrazovanje (CGO) je u februaru 2022. Skupštini dostavio predlog mjera u cilju ograničavanja ovih benefita, a u decembru 2023. godine isti predlog upućen je članovima novog skupštinskog Odbora za politički sistem i pravosuđe.
