Islamsko bankarstvo, oblik finansiranja koji se temelji na principima šerijatskog (islamskog) prava, doživljava sve veći rast i uticaj na globalnu ekonomiju. Svojim jedinstvenim pristupom i etičkim standardima privlači pažnju ne samo muslimanskih zajednica, već i šireg međunarodnog tržišta. Ali šta tačno podrazumijeva islamsko bankarstvo i kako se razlikuje od konvencionalnog bankarstva?
Njegov početak veže se za nastanak islama, međutim razvoj savremenog sistema prošao je kroz nekoliko faza. Teorijski razvoj započeo je u periodu od 1940-ih godina, dok su prvi praktični koraci započeli 1960-ih. Period od 1970-ih doživio je snažniji razvoj, do koncentracije banaka u 1990-im, a od 2000. godine dolazi do pojave sukuka, razvoja tržišta kapitala, finansiranja mega projekata i pojave islamskih derivata.
Primjena šerijatskih principa u bankarskom sektoru, tržištima kapitala i nebankarskim finansijskim institucijama relativno je nova u poređenju s napretkom konvencionalnih finansija. Iran, Pakistan i Sudan jedine su zemlje na svijetu koje su u potpunosti promijenile svoje finansijske sisteme u islamski, ali isto tako preko 93 odsto međunarodnih islamskih finansija koncentrisano je u nekoliko ključnih tržišta, među kojima su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Malezija.
Tako se islamsko bankarstvo bazira na nekoliko ključnih principa koji su postavljeni kako bi se osiguralo da sve finansijske transakcije budu u skladu sa šerijatskim zakonima.
Jedna od glavnih specifičnosti islamskih finansija je njihovo insistiranje na socijalnim i etičkim standardima, i pravednosti kroz dijeljenje dobiti i rizika. Islamski bankarski principi zabranjuju aktivnosti u suprotnosti s islamskim pravom, poput spekulacija bez prepoznatljivih sredstava, naplaćivanja kamate (riba), ulaganja u zabranjene industrije (kockanje, ilegalne droge, pornografija, oružje) i transakcija sa zabranjenom robom (duvan, alkohol, svinjetina).
Uobičajeni finansijski instrumenti
Tako je jedan od osnovnih principa islamskog bankarstva upravo zabrana “ribe” ili kamate. Šerijat strogo zabranjuje naplaćivanje i plaćanje kamata, što je u suprotnosti s konvencionalnim bankarskim sistemom, gdje je kamata osnovni izvor prihoda.
Uobičajene islamske finansijske transakcije uključuju dijeljenje dobiti između banke i klijenta (mudharabah) – finansijska struktura u kojoj prodavac i kupac dogovaraju cijenu i maržu robe, koja zamjenjuje kamatu. Takođe se naziva finansiranjem na osnovu troškova i dodataka. Kupac ne postaje pravi vlasnik dok kredit nije u potpunosti plaćen, kao u slučaju zakupa s mogućnošću otkupa.
Zatim partnerske investicije (musharakah) – zajedničko ulaganje gdje obje strane doprinose kapitalom i dijele profit i gubitke u skladu s njihovim udelom u investiciji.
Zatim, tu su i lizing (ijarah), čuvanje (wadiah) i “trošak plus” (murabahah), pri čemu banka kupuje traženi predmet i zatim ga prodaje kupcu uz trošak plus njihovu dobit, plaćenu u fiksnim ratama, umjesto da naplaćuje kamatu.
Tu je i neizvjesnost (gharar) – što čini poslove u kojima partneri nemaju dovoljno informacija o predmetu kupoprodaje, špekulacije i neodređenosti vezane za robu. U finansijskom kontekstu, špekulacija je ulaganje s visokim rizikom od neuspjeha, ali s potencijalno velikim povratom u slučaju uspjeha, što je često prisutno kod konvencionalnih zajmova.
Jedna zanimljivost – u islamskoj banci nije moguće dobiti nenamjenski kredit.
Druge transakcije uključuju:
- Qardh al-hasan – beskamatni, dobrotvorni zajam
- Takaful – islamsko osiguranje zasnovano na principima zajedničkog pomaganja i dijeljenja rizika.
- Bay al-Salam (kupovina s odloženom isporukom) – ugovor o unaprijed plaćenoj kupovini robe koja će biti isporučena u budućnosti
- Istisna (progresivno finansiranje) – ugovor o proizvodnji ili izgradnji, gdje banka finansira proizvodnju ili izgradnju proizvoda ili objekta za klijenta, koji plaća prema unaprijed dogovorenom planu ili prema napretku posla
- Sukuk ili šerijatski usklađene islamske obveznice – islamske obveznice koje predstavljaju udeo u osnovnoj imovini i prihodima generisanim tom imovinom.
Tehnološke inovacije i budućnost
Tehnologija igra ključnu ulogu u rastu islamskih finansija, posebno u rješavanju poreskih pitanja. Tehnološke inovacije omogućavaju ljudima bolju kontrolu nad finansijama. Prvi talas fintek kompanija pokazao je da postojeća softverska rješenja mogu da unaprijede sve aspekte finansijskog sektora, od ličnih finansija do maloprodajnih investicija. Vremenom su ove inovacije prilagođene specifičnim potrebama različitih zajednica i grupa.
Puni potencijal islamskih finansija će se ostvariti kroz tehnološke inovacije. U proteklih nekoliko godina fintek je znatno transformisao maloprodajno bankarstvo i potrošačke finansije u razvijenim zapadnim ekonomijama. Startapovi visokog rasta koriste postojeće softverske platforme kako bi poboljšali iskustvo potrošača i investitora, lansirajući aplikacije koje pružaju delotvorne korisničke interakcije.
Islamski fintek je najbrže rastući segment finansijske tehnologije među zemljama Organizacije islamske saradnje (OIC).
Primjena finteka ne samo da osigurava pristup šerijatski usklađenim proizvodima i uslugama: takođe vidimo kompanije koje koriste tehnologiju za rješavanje problema relevantnih za islamske populacije, koje prirodno zahtijevaju usklađenost sa šerijatskim principima.
Prednosti i izazovi
Stručnjaci iz ovog vida bankarstva ističu da umjesto prebacivanja rizika kroz kamate, islamske institucije podstiču direktno ulaganje u stvarne projekte i imovinu, doprinoseći ekonomskoj stabilnosti i održivom razvoju.
Iako nudi značajne prednosti, suočava se s nekoliko izazova.
Različite interpretacije šerijatskih pravila među različitim zemljama mogu rezultirati nekonzistentnom primjenom i regulacijom islamskih finansija. Potrebna je veća svijest i edukacija o islamskim finansijama kako među muslimanskom tako i nemuslimanskom populacijom. Dodatna ulaganja u infrastrukturu i tehnologiju su neophodna kako bi se omogućila šira primjena islamskog bankarstva, posebno u digitalnoj eri.
Takođe, islamske banke se često suočavaju s jakom konkurencijom konvencionalnih banaka koje imaju veće resurse i dugogodišnje iskustvo na tržištu.
Kroz tehnološke inovacije i globalnu saradnju, islamsko bankarstvo ima potencijal da igra ključnu ulogu u globalnoj ekonomiji. Kako se svijest i razumijevanje o islamskim finansijama povećavaju, tako će i njihova primjena i uticaj na međunarodnom tržištu nastaviti da raste.
Izvor: Bloomberg Adria
