Vlada premijera Milojka Spajića od 1. oktobra povećaće plate za oko 300.000 zaposlenih od čega će najveći rast ostvariti oni koji primaju sada minimalnu zaradu od 450 eura, a koja se povećava na 600 eura (33 odsto) za srednjšokolce i 800 eura (78 odsto) za visokoškolce, dok će svim ostalima plata biti povećana po osnovu smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret zaposlenog za pet odsto.
To je saopštio juče premijer Spajić čiji je Pokret “Evropa sad” donedavno na svom sajtu držao kalkulator, pomoću koga su svi zaposleni mogli da izračunaju da će im se plate povećati za 25 odsto. Kalkulator je uoči objavljivanja Nacrta fiskalne strategije, koju je Spajić s dvojicom ministara, poslanicima iz klubova parlamentarne većine, i šefom kabineta juče zvaničnio predstavio, uklonjen sa sajta.
Premijer je na konferenciji za novinare rekao da nije tačno da je bilo obećano da će svima plata kroz program “Evropa Sad 2” biti povećana za 25 odsto, već da će prosječna plata od 1.000 eura, koju ovaj program donosi, biti povećana za oko 25 odsto.
U nacrtu Fiskalne strategije stoji da će nominalni rast plata biti od 35 do 135 eura za zaposlene koji trenutno primaju više od nove minimalne zarade (raspon od 600 do 2.000 eura).
“Ovom mjerom će Crna Gora imati neto zaradu koja će biti na najvišem nivou u regionu daleko ispred svih, dok će bruto zarada biti jedna od najnižih u regionu. To znači da će zaposleni biti zadovoljni jer će neto zarada koju primaju svakog mjeseca biti najviša u regionu, dok će za poslodavce trošak poslovanja biti među najnižim u regionu. Time ćemo biti jedna od najkonkurentnijih privreda ne samo u regionu nego i u Evropi”, rekao je Spajić na presu.
Na pitanje da li su novim rasponom plata građani obmanuti, odgovorio je šef kabineta premijera Branko Krvavac da su sve obećano ispunili.
“Imate 450 minimalnu penziju, minimalnu zaradu koju smo dogovorili sa socijalnim partnerima na 600 i 800 eura, odnosno 700 eura u prosjeku, kao i prosječnu zaradu od 1.000 eura”, tvrdi Krvavac.
Do najavljenog povećanja plata će doći tako što će doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje (PIO) sa sadašnjih 20,5 odsto biti prepolovljeni na način što će dio koji ide na teret poslodavca od 5,5 odsto biti ukinut, a za zaposlene će biti smanjen sa 15 odsto na oko 10 odsto. Ovo će, kako je rečeno na presu, Fond PIO uskratiti za oko 180 miliona eura, koje izvršna vlast planira da nadomjesti kroz nove mjere na prihodnoj strani od oko 240 miliona eura.
Vlada tvrdi da je takvo njihovo rješenje održivo kroz mjere koje će sprovesti na rashodnoj strani, a za koje ima podršku parlamentarne većine. Poruka opozicije je da se vodi kockarska politika koja će uništiti Fond PIO.
Ekonomski stručnjaci za “Vijesti” su kazali da predviđene kompenzacione mjere predstavljaju optimistična očekivanja u pogledu dinamiziranja ekonomske aktivnosti i efikasnije borbe protiv sive ekonomije, kao i da će pogoditi mikro i mala preduzeća, pogotovo na sjeveru Crne Gore, ali i budžete opština, pa će biti dodatnih indirektnih troškova za budžet.
Iz Vlade navode da su prihodi konzervativno planirani i da su u izradi analize efekata predloženog programa, prilikom procjene uticaja promjene minimalne zarade i poreskog opterećenja rada na prihode i rashode budžeta odnosno budžetski bilans, kao i uticaja na poslovni ambijent koristili, između ostalog, tehničku podršku koju je Međunarodni monetarni fond pružio Miinistarstvu finansija.
Zaposleni će biti zadovoljni jer će neto zarada koju primaju svakog mjeseca biti najviša u regionu, dok će za poslodavce trošak poslovanja biti među najnižim u regionu. Time ćemo biti jedna od najkonkurentnijih privreda ne samo u regionu nego i u Evropi”, rekao je Spajić
Iz Vlade su najavili i novi kalkulator posebno za zaposlene, a posebno za penzionere čije će penzije biti povećane u prosjeku 50 eura od Nove godine, odnosno između sedam i osam odsto ako inflacija bude nula, a ako bude rasla povećanje će, kaže premijer, biti i veće. On je ponovio da Fond PIO neće biti ukinut i da penzioni sistem Crne Gore ostaje istovjetan, a da će srazmjerne penzije biti povećane na 450 eura od Nove godine što su već najavili.
“Sve ovo se neće finansirati iz novih zaduženja, od prodaje imovine ili koncesije za Aerodrome…”, poručio je Spajić.
Ključne mjere na prihodnoj strani
Prema Nacrtu strategije na prihodnoj strani su projektovane mjere – od poreza na dohodak fizičkih lica (prihod od igara na sreću, obavljanja djelatnosti preko interneta i video-igara i prihoda koji fizičko lice ostvari od drugog fizičkog lica, uvećanje i limita za paušalno oporezivanje s 18.000 na 30.000 eura) – 10 miliona, od nove akcizne politike (markiranje goriva) – 14 miliona, širenje obuhvata negazirane vode s dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizaciju – pet miliona, uvođenje akcize na mirna vina – četiri miliona. Prihodi su projektovani na godišnjem nivou.
240 miliona eura na prihodnoj strani projektuje se od novih mjera kojima bi se nadomjestio novac Fonda PIO koji će, zbog smanjenja doprinosa, ostati bez oko 180 miliona
Planirano je više mjera koje se odnose na izmjene zakona o PDV-u – ukidanje nulte stope na isporuku proizvoda i usluga za gradnju i opremanje ugostiteljskog objekta kategorije pet i više zvjezdica, energetskog objekta za proizvodnju električne energije instalisane snage veće od 10 MW i kapaciteta za proizvodnju prehrambenih proizvoda razvrstanih u okviru sektora C grupa 10 Zakona o klasifikaciji djelatnosti, uvećanje nivoa paušalne naknade koju ostvaruje poljoprivrednik u skladu sa zakonom, s pet na osam odsto, ukidanje oslobođenja od plaćanja PDV-a pri uvozu proizvoda, koji se odnosi na pošiljke neznatne vrijednosti do 75 eura, izjednačavanje PDV-a za ugostitelje. Uvođenje treće stope PDV-a prema nacrtu strategije donijeće 60 miliona eura, a izmjene zakona o PDV-u treba da važe od Nove godine.
U planu je sprečavanje izbjegavanja plaćanja poreza na promet vozila tako što će se umanjiti stope poreza na promet vozila od 2,5 odsto koje će trajati 90 dana od dana početka primjene izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet upotrebljavanih motornih vozila. Očekuje se prihod od 1,5 miliona godišnje.
Predviđen je otpis kamata na poreski dug koji se bude plaćao u ratama i po računici iz Nacrta fiskalne strategije što će donijeti minimum pet miliona, zatim poreski podsticaj za firme koje reinvestiraju novac iz ostvarene dobiti u poljoprivredne projekte za koje se ne može procijeniti koliko će novca donijeti, te nova zakonska rješenja od igara na sreću, koja će donijeti oko tri miliona godišnje. Planiran je prihod od oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću, ali se ne daje procjena koliko se može sliti novca u budžet. To iz razloga, kako piše u Nacrtu fiskalne strategije, što prodaja imovine stečene kriminalnom djelatnošću podrazumijeva pravosnažnu sudsku presudu…
“Dodatna potrošnja će isprovocirati inflaciju”
Izvrni direktor “Fidelity Consultinga” Miloš Vuković je ocijenio za “Vijesti” da je fiskalna strategija netransparentan, nekonzistentan i nekredibilan dokument jer predviđene kompenzacione mjere zapravo predstavljaju optimistična očekivanja u pogledu dinamiziranja ekonomske aktivnosti, te efikasnije borbe protiv sive ekonomije.
“Planirana stopa rasta BDP-a od 4,8 odsto u 2025. godini nije realna, posebno imajućí u vidu planiranu rekonstrukciju TE Pljevlja, koja će uticati na nižu stopu rasta BDP-a zbog povećanog uvoza električne energije tokom šest mjeseci. Dodatno, projektovanje povećanja budžetskih prihoda po osnovu ekonomske aktivnosti u 2025. godini na 70 miliona eura, kao i uvođenje treće stope PDV-a od 60 miliona eura, kao i drugih sličnih mjera, predstavljaju eklatantan primjer paušalnog određivanja značajnih izvora prihoda iz kojih se finansira “reforma”…”, ocijenio je Vuković.
Savjetnik predsjednika države Jakova Milatovića za ekonomska pitanja Mladen Grgić “Vijestima” je kazao da je jasno da će se rast plata bazirati na smanjenju doprinosa i stvaranja velikog deficita u Fondu PIO, koji se konsolidovao posljednjih par godina.
“Najprostije rečeno, Vlada uzima od vaših budućih primanja kako bi vam dala dodatni novac da potrošite danas. Jer, bez obzira na međugeneracijsku solidarnost, vaša penzija u jednom dijelu zavisi od vaših uplata. Sada se to potpuno obesmišljava. Jednom reformom obesmišljavate temeljni stub crnogorskih javnih finansija – penzioni sistem”, kazao je Grgić.
50 eura je projektovani rast prosječne penzije od Nove godine, odnosno, sedam do osam odsto
Prema njegovim riječima povećanje minimalca, iako manje nego je najavljeno, ali uz dodatne troškove za poslodavce, pogodiće mikro i mala preduzeća, pogotovo na sjeveru Crne Gore, ali i budžete opština, pa će biti dodatnih indirektnih troškova za budžet.
“Nesumnjivo da će potrošnja usljed povećanja zarada stvoriti dodatnu ekonomsku i kreditnu aktivnost, ali će isto tako dodatno isprovocirati inflaciju. Sada ćete imati dva jaka pritiska na inflaciju – jedan je kroz povećanje cijene rada, a druga kroz povećanje potrošnje. Dodatno, najavljeno povećanje akciza će uticati na rast cijena akciznih proizvoda. Nakon kratkoročnih benefita, vrlo brzo ćemo se vratiti na isto, veća plata će vrijediti isto ili manje. Paralelno, prihodna strana zvuči i previše neuvjerljivo. Gotovo da se o tome nije ni razmišljalo. Platiće turizam jednim dijelom koji, u godini kada bilježi osjetan pad usljed jasne nekonkurentnosti, mora da se suoči s povećanjem PDV-a. Ne treba isključiti ni najave Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) o neminovnom rastu PDV-a u slučaju smanjenja PIO”, rekao je Grgić.
Krvavac je naglasio da “Evropa Sad 1” nije dovela do inflacije već da je ona uvezena što je potvrdila i analiza Međunarodne organizacije rada.On je kazao, ako dođe do neopravdanog rasta cijena, da će Vlada imati mjere prema tom dijelu privrede koje mogu biti i restriktivne.
“Nadam se da će biti odgovorni u tom dijelu”, poručio je Krvavac.
Grgić je kazao da je dobro što ovo nije program koji je najavljen i od koga se srećom odustalo, ali ništa manje nije štetan srednjeročno i dugoročno za našu ekonomiju.
“Složiću se da je neviđen u Evropi, jer ovako nešto niko ozbiljan ne bi predlagao. Svjedočimo jednom opasnom ekonomskom populizmu koji se spojio s nacionalizmom, i ta simbioza daje jedan opasan politički koktel”, kazao je Grgić.
(Opširnije u Vijestima)
