Uprkos mješovitim signalima iz međunarodnog okruženja, ekonomije većine zemalja Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope vjerovatno će dobiti na zamahu tokom 2024. godine. Posebno članice Evropske unije iz ovog regiona pokazuju otpornost, suočene sa kontinuiranom ekonomskom krizom u Njemačkoj. Iako glavni rizici ostaju prisutni, situacija se generalno poboljšava, pokazuje Ljetna prognoza Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw) za 23 zemlje regiona, objavljena početkom jula.
“Glavni pokretač rasta je nagli skok realnih plata, što podstiče privatnu potrošnju, čak i ako se znatan dio dodatnog raspoloživog prihoda štedi”, objašnjava Vasilij Astrov (Vasily Astrov), ekonomista Bečkog instituta i glavni autor Ljetne prognoze.
Ipak, za članice EU iz regiona situacija je drugačija u industrijskom sektoru, koji je još uvijek u recesiji, uglavnom zbog duboke krize u njemačkoj industriji. Višegradske države, poput Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske, posebno su povezane s njom, što ograničava njihove izglede za rast.
Bečki institut za 2024. godinu prognozira prosječan rast od 2,6 odsto za EU članice regiona, uz povećanje na tri odsto u 2025. godini. To znači da će ove godine značajno nadmašiti eurozonu, koja će gotovo stagnirati (rast od 0,6 odsto), dok će sljedeće godine rasti skoro dvostruko brže (u odnosu na 1,6 procenata).
Poljska lider na istoku
Slovenija i Višegradske države mogu očekivati prosječan rast od 2,6 odsto ove godine, dok će se u 2025. godini povećati na 3,1 odsto.
Poljska je lider u rastu među istočnim članicama EU, kako ove godine (3,3 odsto) tako i sljedeće (3,6 procenata). Jugoistočne članice EU, poput Rumunije i Hrvatske, takođe će zabilježiti snažan rast u 2024. godini (obe po tri odsto), podržan prilivom sredstava iz NextGenerationEU fonda za oporavak od koronavirusa i, u slučaju Hrvatske, procvatom turizma. Ekonomije Zapadnog Balkana će se proširiti u prosjeku za 3,2 odsto ove godine, dok će turska privreda rasti 3,4 odsto.
Ukrajina i Rusija
Oporavak u ratom pogođenoj Ukrajini vjerovatno će usporiti ove godine sa rastom od 2,7 odsto, što je smanjenje od 0,5 procentnih poena u odnosu na Proljetnu prognozu. Uništavanje energetske infrastrukture Ukrajine ruskim vazdušnim napadima teško će opteretiti ekonomiju ove i sljedeće godine.
S druge strane, postoji revizija naviše od 0,4 procentna poena za Rusiju. Ta zemlja, koja se, prema ocjenama Bečkog instituta, sve više usmjerava ka ratnoj privredi, vjerovatno će rasti sličnom stopom ove godine (3,2 odsto), kao i prošle (3,6 odsto).
Geopolitički rizici ostaju značajni
Geopolitička pitanja predstavljaju najveće rizike za ostvarenje Ljetne prognoze. Pobjeda Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u SAD mogla bi intenzivirati trgovinski rat između SAD i Kine, a možda i započeti sukob sa EU. Ovo bi posebno teško pogodilo male, otvorene ekonomije Centralne i Istočne Evrope. Pored toga, povjerenje investitora u regionu moglo bi da se naruši ako Tramp dovede u pitanje američku bezbjednosnu garanciju za Evropu.
Perspektiva posle francuskih izbora dodatno zabrinjava bečke analitičare, a ova zabrinutost je posebno relevantna za Ukrajinu. S obzirom na projektovani budžetski deficit Ukrajine od 18 odsto BDP-a ove godine, koji će većinom morati da pokrije strana finansijska pomoć, scenario sa potencijalnom desničarskom vladom u Francuskoj ocjenjuje se kao veoma problematičan (prognoza prije drugog kruga izbora, prim.aut.).
Ekonomski izgledi Ukrajine i inače su već bili prilično mračni: iako je prema zvaničnim ocjenama ekonomija zemlje porasla za solidnih 4,5 odsto u prvom kvartalu – uglavnom zahvaljujući ponovnom otvaranju izvoznog puta preko Crnog mora – sistematsko uništavanje njene energetske infrastrukture sada dovodi do redovnih nestanaka struje širom zemlje. Zato je Bečki institut smanjio svoju prognozu rasta za 2024. godinu za 0,5 procentnih poena, na 2,7 odsto.
Ruska ekonomija je u ekspanziji, ali sve više posluje na granicama svojih kapaciteta. U poređenju sa Proljetnom prognozom, ljetna projekcija je povećana za 0,4 procentna poena, na 3,2 odsto. Rast će vjerovatno biti skoro jednako visok kao prošle godine (3,6 odsto). Međutim, akutni nedostatak radne snage i visoke kamatne stope ograničiće ga na oko 2,5 procenata u narednim godinama.
Ogromna državna potrošnja na rat – oko trećine federalnog budžeta ili šest odsto BDP-a – podstiče ekonomiju i koristi mnogim drugim sektorima. Značajan nedostatak radne snage, kao posljedica mobilizacije stotina hiljada muškaraca i emigracije, povećava plate i privatnu potrošnju. Građevinska industrija masovno koristi ekspanziju vojne, transportne i logističke infrastrukture prema Aziji.
Visoke plate za vojnike i kompenzacije za ratne invalide i preživjele članove porodica poginulih dodatno pumpaju novac u ekonomiju, što dovodi do preraspodjele sa vrha na dno, prenosi Biznis.rs.
Prijetnje sankcijama SAD
Američke prijetnje sankcijama protiv banaka u trećim zemljama, kao što su Kina, Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati, koje su do sada pomagale Rusiji da zaobiđe zapadne sankcije, imaju sve veći uticaj. Na primjer, ruski uvoz robe iz Kine značajno je opao u martu i aprilu ove godine.
“Pad je posebno dramatičan za robu dvostruke namjene, odnosno proizvode koji se mogu koristiti i za civilne i za vojne svrhe, poput mikročipova. Na kraju će se naći načini da se zaobiđu ove sankcije, ali će one otežati i poskupjeti Rusiji nabavku tako važnih visokotehnoloških komponenti sa Zapada”, ocjenjuje Vasilij Astrov.
