Šta će rezultati francuskih izbora značiti za tržišta?

Početne naznake u nedjelju naveče za drugi krug glasanja u francuskom parlamentu izazvale su neka velika iznenađenja, ostavljajući političke komentatore da razmišljaju o scenariju “visećeg parlamenta” koji bi se mogao pokazati izazovnim i za kreiranje politike i za financijska tržišta.

Prema nekim projekcijama, francuska lijeva koalicija Novi narodni front će osvojiti najviše mjesta na izborima, sa strankom Ansambl francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njenim saveznicima na drugom mjestu, a krajnje desnim Nacionalnim okupljanjem na trećem mjestu. Budući da se ne očekuje da niti jedna od skupina osvoji 289 mjesta potrebnih za apsolutnu većinu, mogao bi doći do zastoja tokom sljedećih nedjelja, piše CNBC.

Euro je pao oko 0,3% u odnosu na američki dolar u slabom trgovanju u nedjelju naveče nakon što su objavljene izlazne ankete.

Uoči glasanja u drugom krugu, analitičari Citija upozorili su da bi tržišta dionica mogla biti malo previše optimistična u pogledu francuskih izbora i da bi “ishodi s većom vjerovatnoćom” poput mrtve tačke “implicirali negdje između 5-20% niže tržišne procjene.”

“U kombinaciji s našim nalazom da su francuske dionice obično volatilnije od konkurentskih oko izbora, to bi mogao biti razlog za očekivati dodatnu nestabilnost odavde… U kontekstu, pomak od 10% francuskih dionica obično je praćen pomakom od 8 % prema ukupnom Stoxxu 600”, rekli su analitičari u bilješci od 26. juna.

Analitičari investicione firme Daiwa Capital Markets takođe su govorili o neizvjesnosti ako niti jedna stranka ne uspije dobiti apsolutnu većinu. U istraživačkoj bilješci ranije ovog tjedna, analitičari su rekli da su velika koalicija umjerene ljevice i stranaka centra, vlada jedinstva ili manjinska vlada izvedivi ishodi.

“Bez obzira na to, neizvjesnost oko izgleda francuske politike vjerovatno će biti dugotrajna”, rekli su analitičari.

Poreski planovi i planovi potrošnje ljevičarske Nove narodne fronte i desničarske stranke Rassemblement National (RN ili Nacionalno okupljanje) ključni su razlog za zabrinutost otkako su najavljeni vanredni izbori.

Francuska je suočena s izazovnom fiskalnom situacijom, a Evropska komisija je prije dva tjedna objavila da namjerava Francusku staviti pod proceduru prekomjernog deficita jer nije uspjela zadržati proračunski deficit unutar 3 posto bruto domaćeg proizvoda. EDP je postupak koji je pokrenula Evropska komisija protiv svake države članice EU-a koja premaši gornju granicu proračunskog deficita ili ne uspije smanjiti svoje dugove.

“Razdorni parlament znači da će bilo kojoj vladi biti teško usvojiti proračunska rezanja koja su neophodna Francuskoj kako bi se uskladila s proračunskim pravilima EU-a i postavila svoj javni dug na održivi put”, Jack Allen-Reynolds, zamjenik šefa eurozone ekonomist u Capital Economicsu, rekao je u bilješci odmah nakon objave izlaznih anketa.

“Šanse da se francuska vlada (i vlade drugih zemalja) sukobe s EU-om oko fiskalne politike povećale su se sada kada su proračunska pravila bloka ponovno uvedena i nekoliko zemalja – uključujući Francusku i Italiju – treba biti stavljeno u Excessive Procedure u slučaju manjka”, dodao je.

Trema se posljednjih nedjelja proširila francuskim tržištem obveznica. Premija na troškove zaduživanja zemlje u usporedbi s onima u Njemačkoj nedavno je bila na najvišoj razini od 2012.

Referentni prinos francuske 10-godišnje državne obveznice takođe je porastao iznad 3,3%, što je otprilike 12-mjesečni maksimum, otkako je Macron raspisao vanredne izbore sredinom juna.

David Roche, predsjednik i globalni strateg u Independent Strategyu, rekao je u nedjeljnoj bilješci da bi rani pokazatelji pobjede ljevičarskog saveza zapravo mogli biti gori ekonomski od vlade Nacionalnog okupljanja. Rekao je da će svako olakšanje u izbjegavanju potpune pobjede krajnje desničarske RN biti kratkog vijeka i preporučio kraćenje francuskih državnih obveznica u odnosu na njemačke obveznice “gdje je spread samo 70 baznih bodova”.

Shorting uključuje klađenje da će cijena imovine pasti.

“Ovo je zapušteni parlament s nekom vrstom klimavog saveza o kojem pregovara diskreditovani predsjednik, ali bez političkog programa”, rekao je, prenosi SEEbiz.

Holger Schmieding, glavni ekonomist u Berenberg banci, vidi nestabilan parlament kao najvjerovatniji i najmanje negativan scenarij otkako je izbore prvi najavio Macron.

“Međutim, to još uvijek nije dobar ishod, najblaže rečeno. To označava kraj Macronove politike. Bilo koja vlada, bez obzira na to vodi li je još uvijek trenutni premijer Gabriel Attal – ili možda kandidat koji bi bio prihvatljiviji lijevom centru – teško će moći učiniti mnogo toga,” rekao je njegov tim analitičara u nedavnom istraživanju.

Podijeli ovaj članak