Hrvatska narodna banka (HNB) konačno je odlučila da uvede red kada je riječ o bankarskim naknadama. Prošle nedelje upućena je okružnica bankama kojom se od njih traži da u roku od 180 dana izrade internu metodologiju za utvrđivanje strukture i visine naknada, kao i kriterijume za njihovu izmjenu, te da potom revidiraju postojeće tarife i javno ih objave, piše SEEbiz.
Iz HNB-a su poručili da su okružnicu poslali svim subjektima iz svoje nadležnosti (kreditne institucije, institucije za platni promet, institucije za elektronski novac, kreditne unije, kreditni posrednici u stambenom potrošačkom kreditiranju) prije svega radi unapređenja transparentnosti njihovog poslovanja u oblasti naknada, piše tportal.
Centralna banka je od njih zatražila da uspostave metodologiju kojom će svaki pojedinačni pružalac usluge definisati način na koji utvrđuje naknade. Jednom kada se definiše, taj će se način primjenjivati na sve naknade, bez obzira na to na koji se proizvod ili na koju se uslugu ili kategoriju klijenata odnosi.
Uz to, HNB očekuje da će pružalac usluga, u skladu s uspostavljenom metodologijom, revidirati svoje tarife naknada. Regulator se nada da bi to “trebalo doprinijeti boljem položaju korisnika usluga u pogledu informisanosti o cijenama usluga, na osnovu čega će moći donijeti kvalitetniju odluku o izboru pružaoca usluga”.
Inače, banke imaju od 100 do čak 800 “tarifnih stavki”, odnosno različitih naknada i provizija, a zakonski propisi ih ne regulišu na jedinstven način.
Podsjetimo, u februaru je Erste banka povećala dio naknada. Od 1. februara povećana je naknada za vođenje tekućeg i žiro računa sa 1,59 eura na 2 eura, te naknada za korišćenje računa od strane punomoćnika sa 0,27 eura na 0,40 eura, po svakom punomoćniku mjesečno.
U OTP-u je od 1. aprila poskupjelo “izvršenje usluge po SEPA direktnom zaduženju”, pa dok je stara naknada bila 1 posto, minimalno 0,35 eura maksimalno 3,32 eura po nalogu, nova je 1 posto, minimalno 0,50 eura, a maksimalno 1 euro po nalogu.
Nadalje, ugovaranje punomoći po računu poskupjelo je sa 1,59 eura jednokratno na 2 eura jednokratno, a mogućnost korišćenja računa za punomoćnika sa 0,40 eura mjesečno na 0,50 eura mjesečno. Vođenje tekućeg računa poskupjelo je sa 1,59 na 1,90 eura mjesečno, a vođenje žiro računa sa 1,26 eura na 1,90 eura mjesečno, pri čemu se naplaćuje ako je evidentiran promet.
Vođenje deviznog računa poskupjelo je u OTP-u sa 11,95 eura godišnje na 15 eura godišnje, a vođenje deviznog žiro računa sa 10,62 eura godišnje na 15 eura godišnje.
Povećanje naknada najavila je i druga po veličini banka na tržištu, Privredna banka Zagreb, koja od 1. avgusta diže naknade za vođenje transakcionih računa i dio kreditnih transfera putem online bankarstva.
Za tekući račun u eurima trenutna, dosadašnja naknada od 0,71 do 1,19 eura mjesečno, iznosiće od početka avgusta od 0,97 eura do 1,61 eura mjesečno.
Nadalje, naknada za tekući račun u eurima za penzionere se sa nivoa od 0,36 do 0,60 povećava na od 0,43 do 0,72 eura mjesečno, potom naknada za tekući račun u eurima i stranoj valuti povećava se sa sadašnjih od 0,71 do 1,19 na 0,97 do 1,61 eura mjesečno, naknada za žiro račun u eurima sada je od 0,48 do 0,80 eura, dok će nova naknada od 1. avgusta za ovaj proizvod biti 0,58 do 0,96 eura mjesečno.
Ide gore i naknada za žiro račun u eurima i stranoj valuti. Sada je od 0,48 do 0,80 eura, a nova će uvećana naknada iznositi od 0,58 do 0,96 eura mjesečno.
