Šangajska organizacija za saradnju, savez koji obuhvata Rusiju, Kinu, Iran i nekoliko država Centralne Azije, sastaje se u srijedu u Kazahstanu na redovnom godišnjem samitu.
Zato što okuplja toliko mnogo njihovih neprijatelja, zapadne sile gledaju na ovu organizaciju sa podozrenjem.
Ali koliko je ona zapravo važna na svjetskoj sceni?
Šangajsku organizaciju za saradnju (SCO) 2001. godine osnovale su Kina, Rusija i četiri države Centralne Azije koje su nekada bile dio Sovjetskog Saveza – Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan i Uzbekistan.
Ona je potekla iz graničnog sporazuma koji su 1996. godine potpisale Rusija, Kina i zemlje Centralne Azije, nazvanih Šangajska petorka.
Na predlog Kine, ovo se proširilo na organizaciju za promociju dobrosusjedskih odnosa između zemalja regiona i da bi se promovisala saradnja u sferama kao što su trgovina i bezbjednost.
„Vladala je zabrinutost zbog posljedica raspada Sovjetskog Saveza i potencijala za stvaranje haosa”, kaže Najdžel Guld-Dejvis iz britanskog Međunarodnog instituta za strateške studije.
„Bio je to postsovjetski potez za osiguravanje očuvanja regionalnog poretka.”
Indija i Pakistan su se pridružili grupi 2017. godine, a Iran joj je pristupio 2023. godine.
Zajednički zemlje SCO-a čine 40 odsto svjetskog stanovništva.
One generišu 20 odsto svjetskog bruto domaćeg proizvoda i drže oko 20 odsto svjetskih naftnih rezervi.
Samitu u Kazahstanu prisustvovaće i zemlje posmatrači, kao što su Avganistan i Mongolija, i „dijaloški partneri”, kao što su Turska i Saudijska Arabija.
Šta radi SCO?
Jedan od glavnih razloga za osnivanje SCO-a bila je borba protiv, kako se kaže, „tri zla” – terorizma, separatizma i ekstremizma.
„To uglavnom ima veze sa kineskom zabrinutošću zbog separatističke inicijative njenog sjeverozapadnog regiona Sinđan”, kaže Anet Bor iz Četam hausa, britanske stručne grupe za spoljne poslove.
Region uglavnom naseljavaju Ujguri, muslimanski i etnički turkijski narod.
Kina sarađuje sa državama Centralne Azije na suzbijanju prekograničnih upada ekstremista iz separatističkog Islamskog pokreta Istočnog Turkistana (ETIM) u Sinđan.
Rusija takođe ne želi da ekstremističke grupe aktivne u Centralnoj Aziji, kao što su Islamska država-Korasan (IS-K) i Hizb Ut-Tarir, vrše napade na njenoj teritoriji.
SCO je osnovao „Regionalnu antiterorističku strukturu” za borbu protiv ovih prijetnji dijeljenjem obavještajnih podataka i koordinacijom kontraterorističkih operacija.
Međutim, kaže Nataša Kurt sa katedre za ratne studije Kraljevskog koledža u Londonu, „većina kontraterorističkih akcija izvodi se između država bilateralno.”
Kina doživljava SCO kao korisno sredstvo za proširenje trgovinskih veza u Centralnoj Aziji, kaže doktorka Kurt.
Uspjela je da obezbijedi i snabdijevanje naftom i prirodnim gasom iz zemalja kao što je Kazahstan.
Centralna Azija je takođe vitalna veza na trgovačkim rutama koje gradi sa Zapadom, poznatim kao Inicijativa Pojasa i puta.
„Kina je zavisila od ruske željeznice za izvoz, a sada želi da izgradi vlastitu željezničku mrežu preko Centralne Azije sve do mora u Iranu”, kaže doktorka Kurt.
SCO ima i simboličku važnost, dodaje doktorka Kurt.
„Kina koristi SCO kao platformu za promovisanje svoje ideje o zamjeni svjetskog poretka predvođenog Zapadom novim zasnovanim na, kako kaže, ‘intercivilizacijskom dijalogu'”, kaže ona.
Međutim, uprkos veličini i snazi njenih zemalja članica, SCO je relativno neefikasna organizacija, kaže doktor Guld-Dejvis, i nije do sada imala nikakvih krupnih dostignuća.
„Bila je hvaljena kao velika, nova, nezapadna organizacija, ali je zajednički manje vrijedna od skupa njenih pojedinačnih delova”, kaže on.
„Ne postoji dovoljno povjerenja između članica da bi sarađivale, dijelile vještine ili postizale velike stvari.”
Zapadne sile ne brine SCO kao sila u svjetskoj politici, kaže doktor Guld-Dejvis.
Ali ih brine razvijanje odnosa između njenih pojedinačnih članica, kao što su između Rusije i Kine, i Rusije i Irana, dodaje.
Kako je širenje uticalo na SCO?
Šangajskoj organizaciji za saradnju su se pridružili Indija, Pakistan i Iran.
To je ugrozilo jedinstvo grupe zato što postoje dugogodišnji granični sporovi između Indije i Pakistana, s jedne strane, i Indije i Kine sa druge.
„Ovi animoziteti postali su glavni izvor trvenja na samitima”, kaže doktorka Bor.
„Oni su takođe razvodnili originalne ciljeve SCO-a i izazvali nezadovoljstvo među zemljama Centralne Azije, koje smatraju da nemaju dovoljno uticajan glas u njoj.”
„SCO je pokušao da demonstrira važnost povećanjem broja zemalja umjesto da produbljuje saradnju između postojećih članica”, kaže doktor Guld-Dejvis.
Gdje se održava samit SCO i o čemu bi moglo da se raspravlja?
Dvodnevni samit se održava u Astani, glavnom gradu Kazahstana.
Očekuje se da će se ruski predsjednik Vladimir Putin tamo sastati sa kineskim predsjednikom Sijem Đinpingom.
Vjeruje se da će na samitu u SCO biti primljena Bjelorusija.
To će se desiti djelom na zahtjev Rusije, da bi izrazila zahvalnost bjeloruskoj pomoći tokom njenog rata u Ukrajini, ali i, kaže doktorka Kurt, zato što bi Kina voljela da produbi ekonomske odnose sa Bjelorusijom.
Ali raspravama će najvjerovatnije dominirati nedavni teroristički napad izvršen u Rusiji.
U martu 2024. godine, ekstremisti su napali tržni centar i koncertnu dvoranu Krokus na obodu Moskve, ubivši 145 ljudi i ranivši njih više od 500.
Odgovornost je preuzela IS-K, a ruske vlasti tvrde da su osumnjičeni za napad potekli iz Tadžikistana.
„Rusija je skrenula pogled sa lopte kad je u pitanju terorizam zbog usredsređenosti na Ukrajinu”, kaže doktor Guld-Dejvis.
„Sada mora da uzme u obzir kako bi teroristi mogli da se prebacuju iz Tadžikistana i dospiju odmah u srce Rusije.
„To je klasična tema kojom bi trebalo da se bavi SCO.”
Izvor: BBC na srpskom
