Već gotovo šest mjeseci zamjena novčanica i kovanica kuna moguća je samo u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), a najnoviji podaci pokazuju kako se iznos nezamijenjene gotovine sporo smanjuje. Dok se tokom prošle godine nekadašnja hrvatska valuta mogla zamijeniti u bankama, poštanskim uredima i poslovnicama Fine, od početka ove godine to je moguće samo u centralnoj banci. Podsjetimo, HNB će trajno zamjenjivati kunske novčanice, dok se kovanice mogu zamijeniti do kraja 2025. godine. Nakon toga postaće bezvrijedni metal.
Iz HNB-a su na Liderov upit koliko je tokom ove godine zamijenjeno kunske gotovine odgovorili da je, zaključno do 21. juna, ukupno zamijenjeno oko 320 hiljada komada novčanica kuna te približno 1,8 miliona komada kovanica.
– Ukupna vrijednost zamijenjenih kuna za period od 1. januara do 21. juna iznosi 46,4 miliona kuna – tvrde u HNB-u. Iako su zimske mjesece obilježile scene dugačkih redova ispred HNB-a, u toj instituciji tvrde da je najveći broj transakcija zamjene zabilježen u maju.
Nezanemariv sentiment Shodno tome, zaključno do prošlog petka, u opticaju je ostalo još 75,4 miliona komada novčanica u vrijednosti 3,2 milijarde kuna te 2,2 miliona kovanica u vrijednosti od 1,2 milijarde kuna.
– Odnosno, u opticaju se još uvijek nalaze novčanice i kovanice kune u vrijednosti od približno 4,38 milijardi kuna. Shodno praksi ostalih članica Eurosistema, sigurni smo kako se sve novčanice i kovanice kune neće zamijeniti. Jedan od razloga je što je Republika Hrvatska turistička zemlja i što se kune nalaze po čitavom svijetu, a nezanemariv je i sentiment, pa će i mnogi naši građani dio kuna ostaviti nezamijenjeno – ocjenjuju u HNB-u. Preračunato, građani u ‘čarapama‘ još uvijek drže bivšu valutu vrijednu 581,4 miliona eura.
Da proces zamjene bivše valute nakon ulaska u eurozonu traje godinama, pa i decenijama, pokazuje i primjer najveće evropske ekonomije, Njemačke. Čuvene njemačke marke, za kojom mnogi i na ovim prostorima još uvijek žale, krajem prošle godine bilo je u opticaju u iznosu od 12,24 milijarde maraka, pokazuju podaci Bundesbanke. Od toga su nezamijenjene novčanice iznosile 5,68 milijardi maraka, a kovanice 6,56 milijardi maraka. Podsjetimo, marka je zamijenjena eurom 2002. godine.
Krajem 2021. godine van trezora Hrvatske narodne banke nalazilo se 44,27 milijardi kuna. Ako se od tog iznosa oduzme gotov novac kod banaka, u javnosti je bilo 36,27 milijardi kuna.
– Uspoređujući to s podatkom opticaja kune na 21. jun ove godine, dolazimo do podatka da se u opticaju još uvijek nalazi 9,89 posto vrijednosti gotovog novca koji je bio van trezora Hrvatske narodne banke krajem decembra 2021. Zadnje tri države koje su uvele euro između 2011. i 2015. – Estonija, Letonija i Litvanija – 2022. godine imale su još uvijek u opticaju između 3,4 i sedam posto bivše nacionalne valute u opticaju. Budući da kod njih govorimo o periodu između osam i dvanaest godina od uvođenja eura, naših preostalih 9,89 posto pokazuje koliko je zapravo puno gotovog novca kune povučeno u proteklih nepunih 18 mjeseci – ocjenjuju u centralnoj banci.
Može i poderano i obojano Valja podsjetiti kako se mogu zamijeniti i oštećene novčanice. Oštećenje može iznositi manje od polovine novčanice, a može se zamijeniti i novac obojen elektrokemijskom zaštitom, odnosno novac koji je bio meta neuspešne pljačke. No, za takve novčanice potrebno je priložiti i dokaz policije o oštećenju. Ako oštećene novčanice kune imaju uslove za zamjenu, one se mijenjaju jednako kao i prikladne novčanice, naglašavaju u HNB-u. Na pitanje koliki je udio oštećenih novčanica, u centralnoj banci kažu kako nema potrebe voditi takvu evidenciju jer se novčanice ionako uništavaju.
– Da podsjetimo, jedan od osnovnih uslova za zamjenu oštećenog gotovog novca jest da je na zamjenu dostavljeno više od 50 posto površine autentične novčanice kune te cijele kovanice kune, prepoznatljive s lica ili naličja. Takođe, ako se na zamjenu dostavlja 50 posto ili manje od 50 posto površine cijele autentične novčanice kune, potrebno je donijeti i pisanu potvrdu nadležne institucije, na primjer Ministarstva unutrašnjih poslova, kojom se dokazuje postojanje događaja više sile zbog kojeg je došlo do uništenja dijelova novčanice kune koji nedostaju ili podatke koji potkrepljuju navode donositelja o načinu oštećenja novčanice, pojašnjavaju iz HNB-a.
(Lider.media)
