Penzioni sistem je više od ekonomske kategorije i stub je socijalne sigurnosti društva, a reforme bez detaljnih analiza mogle bi imati negativne posljedice. To je poručeno sa panela na kojem se govorilo o budućnosti penzionog sistema.
Nakon što je Hrvatskoj prijetio slom penzionog sistema, krajem 2023. godine odlučili su se za mini-reformu. To podrazumijeva veće penzije, ali i dio štednje koji je moguće povući. Poučeni iskustvom, susjedi savjetuju Crnoj Gori da u reformu penzionog sistema o kojoj se u posljednje vrijeme često govori, ne ulazi bez detaljnih analiza. Sličan predlog i iz Srbije.
Predrag Bejaković iz Instituta za javne finansije i poslovno veleučilište u Zagrebu smatra da bilo kakva ubrzanja i nepromišljene odluke imaju negativne dugoročne posljedice.
Nikola Altiparmakov iz Fiskalnog savjeta Srbije ima sličan stav.
“Koju god reformu da izaberete morate da idete na finalnu stabilizaciju očuvanja penzionog sistema kao decenijskog nasljeđa”, ocijenio je on, i naveo da je međugeracijska solidarnost veoma važna, naročito sa ovakvom strukturom starosti stanovnita kakav postoji i u Srbiji i Crnoj Gori.
On je upozorio da, koja god reforma penzijskog sistema da se izabere, mora da se ide na stabilizaciju i očuvanje javnog penzijskog sistema kao decenijskog nasljeđa- nakon toga sa uvođenjem dodatnih mogućnosti za štednju, ali nikako na uštrb javnog penzijskog sistema.
Milatović: Možda u potpunosti možda ostanemo i bez prvog i bez drugog stuba?
Kako će izgledati reforma penzionog sistema, predsjedniku države Jakovu Milatoviću nije poznato.
On apeluje na izvršnu vlast da bude transparentna i naglašava da je neophono naći najbolje rješenje za građane.
-Fond PIO nije samo “protočni bojler”, kako se često revitalizuje njegova uloga. Fond PIO je obećanje intergeneracijske solidarnosti, ali i međugeneracijskog povjerenja, a to povjerenje nema pravo niko da izigra”, kazao je on.
-U Crnoj Gori, nažalost, još ne postoji papir koji pokazuje da li će jedan dio prvog (penzionog) stuba da ode na kreiranje drugog stuba – konstatovao je predsjednik Milatović.
Ukazao je da je to, između ostalog, jedan od velikih problema reforme koja treba da se desi.
-U potpunosti možda ostanemo i bez prvog i bez drugog stuba? Problem je, jer ne znamo što će da se desi, i šta je cilj, da li je cilj pretvaranje penzije kao ekonomske kategorija kakva je sada (uz određene nijanse) u potpuno socijalnu kategoriju, bez ikakvih stubova? To je dodatna suština problema – ukazao je Milatović na nedostatak informacija.
Pored njega, više prisutnih na konferenciji ukazalo je i da, javnost, još uvijek nije upoznata sa suštinskim rješenjima najavljene penzione reforme, koju do sada Vlada nije predstavila javnosti.
Vuković: Ko će da “plati reformu” tešku 700 miliona eura godišnje?
Iz Fidelity konsaltinga ističuda ekomoska situacija u zemlji nije povoljna, skeptični su u odnosu na najaveiz vlade.
“Planirana reforma kojom se najavljuje ukidanje doprinosa govori nam da će reforma se zasnivati na tome da se poveća deficit Fonda PIO sa 35 na 700 miliona eura”, ukazao je Miloš Vuković iz Fidelity konsaltinga.
Vuković se osvrnuo i na najavu povećanja prosječne plate, podsjetivši da bi to moglo da se desi u novembru.
“Moramo biti oprezni i odbaciti iskušenja ekonomskog populizma i kratkoročnih benefita”, dodao je on.
Vuković je, u vezi penzijske reforme, ukazao i na pitanja, na koja, za sada nema odgovora – a to je šta se dešava sa dosadašnjim uplatama, kako će se obračunavati buduće penzije, kao i ko će da “plati reformu”.
On je predstavio i računicu po kojoj reforma košta godišnje 700 miliona eura (za povećanje svih plata za 25 odsto i za put do prosječne penzije od 600 eura), i naveo da je tada “fiskalna rupa” koja mora da se popuni oko 9,5 odsto BDP-a, ili oko četvrtinu ukupnih prihoda budžeta.
BEZ PREDSTAVNIKA VLADE
Bivši direktor Fonda PIO i bivši guverner Centralne banke Radoje Zugić je ukazao na demografske probleme, dodajući da se u posljednje vrijeme prečesto mijenjala starosna granica za odlazak u penziju. Ocijenio je da nema razloga da se u Crnoj Gori fazno ne uvede drugi stub penzionog sistema i na taj način smanje rizici.
Profesorica na Univerzitetu Crne Gore Branka Bošnjak je ocijenila da to što na panelu nema predstavnika Vlade ukazuje da bi se moglo desiti da se reforma sprovede naprečac, bez ikakvih analiza, što će svima donijeti velike probleme.
– Vidim da svi učesnici panela apeluju da se ne ulazi ovako hazarderski u reformu te da se drugi stub penzionog sistema nigdje nije pokazao kao dobar kazala je Bošnjak dodajući da je Fond PIO opljačkan devedesetih godina prošlog vijeka te da bez revizije prošlosti nema napretka.
Smatra da je povećanje minimalnih penzija na 450 eura dovelo do diskriminacije.
– Obesmislili smo nečije ulaganje, jer je penzija štednja, obesmislili smo školu, jer smo izjednačili fizičkog radnika sa stažom od 15 godina sa prosvjetnim radnicima čija je penzija blizu minimalca. Mislim da će, ako ima pravde, ova država to morati da nadoknadi, a bojim se da će to doći i do Strazbura i da ćemo ispaštati zbog te nepravde kazala je Bošnjak.
Poslanik Bošnjačke stranke Damir Gutić je ocijenio da je potrebno sprovesti postepenu odgovornu reformu uz korišćenje svih potencijala i sagledavanja znanja bez političkih pritisaka.
– Postepeni prelazak, odnosno davanje mogućnosti da građani koriste benefite dobrovoljnih penzionih fondova uz poreske olakšice, pa ako se pokaže ispravnim, preći na drugi stub, mogao bi biti dobar put za reformu penzionog sistema ocijenio je Gutić.
Profesor na Univerzitetu Mediteran Zarija Pejović je ukazao da je suštinski problem kako povećati produktivnost i na taj način i standard građana, te ojačati ulogu sindikata u socijalnom dijalogu. Svaki drugi pokušaj jačanja standarda, kako je naveo Pejović, vodiće u deficit i probleme javnih finansija.
Senator Državne revizorske institucije i prof. dr Branislav Radulović je kazao da reforme nema, jer za to mora postojati strategija, te da ,,mi imamo non-paper.
– Imamo ozbiljan problem, jer se namjerava kratkoročno povećanje plata bez stvarne produktivnosti i prenošenje kompletnog penzionog sistema u godišnji Zakon o budžetu. Ako za četiri mjeseca moramo dobiti reformu, a sad nemamo nijedan dokument, sa ovog skupa mora poći upozorenje o rizicima poručio je Radulović.
