Evropska centralna banka (ECB) je početkom juna smanjila kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena, a većina centralnih banaka predviđa da će se inflacija u njihovim zemljama vratiti u granice cilja u drugoj polovini ove godine ili u prvoj polovini 2025, pokazali su objavljeni rezultati istraživanja Erste grupe. Podaci o eurozoni u prvih nekoliko mjeseci ove godine bili su relativno nepovoljni i zbog toga su smanjena očekivanja u pogledu sniženja kamatnih stopa za oko 100 baznih poena, a na tržištu obveznica nastavljeni su usponi i padovi.
U proteklom periodu kretanja stope inflacije bila su nestabilna, zabilježila je drastičan pad nakon dostignutog vrhunca 2022. godine.
Postizanje stope inflacije od dva posto predstavlja važan cilj ECB, ali uslijed promjenljive situacije teško je odrediti tačan trenutak kada će doći do daljeg smanjenja kamatnih stopa, naveli su analitičari Erste grupe.
Smatraju da će inflatorni pritisak popustiti u eurozoni, jer je ECB smanjila kamatne stope 6. juna na šta su ukazivali objavljeni podaci o inflaciji za april, koji su pokazali pad pritiska na cijene usluga. Stope inflacije za usluge još uvijek nisu na željenom nivou, a podaci o inflaciji su nedovoljni da bi se pretpostavilo da će taj pritisak na cijene nastaviti da popušta, a to kretanje inflacije neizvjesnim.
Usporavanje rasta zarada podstiče očekivanja da će inflacija popustiti u budućnosti. Promjena pravca je relativno nova, a najnoviji podaci o povećanju zarada potvrđuju očekivanja ECB, kao i da su usklađeni sa postizanjem ciljane inflacije od dva posto na srednji rok.
ECB posmatra dugi niz pokazatelja, a najvažnija je „naknada po zaposlenom“, što pokazuje da rast zarada usporava, kao i da bi mogao biti niži i od aktuelne prognoze ECB. Savjet guvernera ECB, kako je istaknuto, očekuje da će stopa inflacije fluktuirati u narednim mjesecima i da će pasti kasnije tokom godine.
„Za sada, nepostojanje daljeg pada stope inflacije ili čak manji rast ne bi bili prepreka daljem smanjenju kamatnih stopa. Presudno će biti kretanje pojedinih ključnih pokazatelja, kao što je rast zarada i aktuelni pritisak na cijene“, piše u saopštenju.
Precizirano je da će u slučaju pritiska fokus biti na promjenama cijena na mjesečnom nivou, a naročito na tome da li dodatno popuštaju cijene usluga, jer ekonomija u eurozoni već nekoliko mjeseci pokazuje znake oporavka, a ECB predviđa jači ekonomski rast tokom godine.
Analitičari Erste grupe nakon junskog smanjenja kamatnih stopa očekuju još tri talasa smanjenja do kraja godine za po 25 baznih poena. U prvoj polovini 2025. godine, očekuje se da ciljana inflacija neće biti u potpunosti postignuta, ali ekonomija bi trebalo da zabilježi dobre rezultate.
Kada je riječ o globalnoj trgovini, proteklih godina po pitanju trgovine uslugama, zabilježene su promjene u globalnim udjelima velikih ekonomskih blokova – SAD, Evropske unije i Kine. Udio SAD se smanjio, dok su Kina i EU uspjele da povećaju svoje udjele.
Analitičari smatraju da nema znakova usporavanja globalne trgovine, jer je ukupan izvoz bilježio pad u prošloj godini u odnosu na 2022. godinu. Kada se posmatraju države članice EU, primijećeno je smanjenje tržišnog udjela Njemačke, dok su Italija, Španija i Austrija uspjele da očuvaju svoje udjele u globalnoj trgovini.
Ukoliko se izostave fosilna goriva, uvoz EU najviše se od 2019. godine povećao u četiri grupe proizvoda – električnim uređajima, vozilima, farmaceutskim proizvodima i mašinama. Rast uvoza električnih uređaja, poluprovodnika izvan EU bio je sporiji, ali se ipak udvostručio, što je značajno povećalo zavisnost EU od Kine.
Globalni udio EU u izvozu električnih automobila duplo je veći od udjela Kine, samo izvoz putničkih automobila s električnim pogonom Njemačke veći je od izvoza Kine.
