Popis poljoprivrede kojim treba da se obezbijedi realna slika o stanju poljoprivrede u Crnoj Gori, kao i međunarodno uporedivi podaci o strukturi poljoprivrede i poljoprivrednim gazdinstavima biće održan od 1. oktobra do 1. decembra ove godine.
Ovo je zvanično rečeno “Vijestima” u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Nosilac popisa je Uprava za statistiku – Monstat.
Generalni direktor Direktorata za poljoprivredu u ministarstvu Miroslav Cimbaljević je kazao da je suština popisa da se prikupe strukturni podaci o površini korišćenog poljoprivrednog zemljišta po kategorijama korišćenja, brojnom stanju stoke po vrstama i kategorijama, licima koja rade u poljoprivrednoj proizvodnji sa posebnim fokusom prema polu, mašinama, objektima i slično.
“Popisom poljoprivrede će se obezbijediti realna slika o stanju poljoprivrede u Crnoj Gori kao i međunarodno uporedivi podaci o strukturi poljoprivrede i poljoprivrednim gazdinstavima, a na osnovu koje će se donositi odluke i strategije daljeg razvoja. Moram da kažem da nam je veliko zadovoljstvo što ćemo ove godine imati popis poljoprivrede, jer je to od velikog značaja za dalji razvoj poljoprivredne proizvodnje u Crnoj Gori. Resorno ministarstvo i Monstat imaju jako dobru saradnju, uvijek smo u komunikaciji i mislim da će ovo biti jedan veliki iskorak budući da smo na ovaj popis čekali dugo. Metodologija i cijeli pristup popisu su na vrlo visokom nivou. Ministarstvo željno iščekuje rezultate ovog popisa koji su neophodni za kreiranje mjera agrarne politike, kao i donošenja stateških dokumenata, kazao je Cimbaljević.
On je kazao da je kraj ove godine i početak sljedeće od vitalnog značaja za crnogorsku poljoprivredu jer će se imati potpun presjek stanja i vidjeti gdje su “uska grla” i šta treba činiti u narednom periodu.
Ovo će biti četvrti popis poljoprivrede koji se organizuje u Crnoj Gori u posljednjih sto godina, a prvi sa novijom metodologijam koju zahtijeva EU.
Prvi podaci sa ovog popisa biće poznati u roku od 90 dana nakon njegovog završetka.
Za potrebe popisa Vlada je utvrdila predlog zakona koji se nalazi u skupštinskoj proceduri i čije se usvajanje očekuje uskoro .
Prvi popis poljoprivrede održan je 1931. godine za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, a zatim 1960. u doba SFRJ, dok je posljednji iz 2010. godine. U međuvremenu je bilo redovnih popisa stanovništva na kojima su postavljana pitanja i iz poljoprivrede, ali ne detaljnih poljoprivrednih popisa.
Prema ranijem planu iz 2010. godine, sljedeći popis poljoprivrede trebalo je da bude održan 2020. godine ali je odlagan zbog, kako je navedeno, nedostatka kapaciteta.
Popisom poljoprivrede obuhvataju se poljoprivredna gazdinstva koja imaju najmanje – 5.000 kvadratnih metara korišćenog poljoprivrednog zemljišta, 3.000 kvadrata oranica, 1.000 kvadrata zasada aromatičnog, Ijekovitog i začinskog bilja, cvijeća i ukrasnog bilja, sjemena i rasada, 1.000 kvadrata pod zasadima voća, jagodičastog voća, orašastog voća, vinograda, maslinjaka, rasadnika i drugih visegodišnjih zasada. Obavezni popis je i za gazdinstva koja imaju najmanje 100 kvadratnih metara pod plastenicima, 100 kvadratnih metara prostora za uzgoj pečuraka, deset košnica i najmanje jedno takozvano uslovno grlo. Uslovno grlo je međunarodna opšteprihvaćena jedinica za životinju ili skup životinja težine 500 kilograma računajući najveću težinu proizvodne kategorije (1 krava/bik, 2 junice, 10 ovaca, 10 koza, 150 pilića, 200 koka nosilja…).
Finansijskim planom predviđeno je da popis i prateće aktivnosti koštaju 900 hiljada eura, od čega će 800 hiljada biti potrebno ove godine, kada će se popis i sprovoditi, a po 50 hiljada u 2025. i 2026. godini kada će se obrađivati i analizirati podaci sa popisa.
Gotovo polovina gazdinstava uzgajala stoku
Prema poljoprivrednom popisu iz 2010. u Crnoj Gori je bilo 48,87 hiljada poljoprivrednih gazdinstava, od čega je većina bilo porodičnog a svega 46 poslovnog tipa, navodi se u popisu koji je tada objavio Monstat. Prema njemu, ta gazdinstva su imala ukupno 309,240 hektara raspoloživog zemljišta, dok je prosječno porodično poljoprivredno domaćinstvo imalo 6 hektara.
“Obuhvaćeno je 32,67 hiljada domaćinstava koja uzgajaju stoku i čine 66,9 odsto od ukupnog broja poljoprivrednih gazdinstava. Ukupan broj uslovnih grla stoke je 117,75 hiljada”, navodi se u popisu.
Kada su u pitanju goveda, tada ih je uzgajano više od 80 hiljada, dok je ovaca bilo 229,03 hiljada, od čega je više od polovine služilo za mužu.
Što se tiče strukture zemljišta, većinu od 95 odsto su tada činili pašnjaci i višegodišnje livade, a ostatak okućnice, oranice i vinogradi.
Gotovo polovina ukupnog broja poljoprivrednih gazdinstava se prema popisu iz 2010. godine specijalizovala za uzgoj stoke, dok se oko 25 odsto bavilo ratarstvom.
“Svega 8 odsto su gazdinstva za uzgoj svinja i živine, zatim 4,53 odsto gazdinstava ima mješovitu stočnu proizvodnju. Mješovitu biljnu i stočnu proizvodnju ima oko 5 odsto”, navodi se u dokumentu.
Ekonomski gledano, ukupna vrijednost ovih gazdinstava u Crnoj Gori tada je iznosila 125,81 milion eura.
