Nova studija pokazuje ono što su mnogi sumnjali: povratak u kancelariju je skriveni način za otpuštanje zaposlenih, a post-kovid radna kultura čini sve nesrećnim. HR softverska firma BambooHR sprovela je anketu sa više od 1.500 zaposlenih, od kojih trećina radi u HR sektoru. Rezultati pokazuju da je povratak u kancelariju bio neuspjeh, a jedan podatak se posebno izdvaja – četvrtina rukovodilaca i petina HR profesionalaca je željela da povratak u kancelariju dovede do toga da zaposleni daju otkaz.
Više od trećine ispitanika na rukovodećim pozicijama vjeruje da su njihovi poslodavci sproveli otpuštanja u poslednjih 12 mjeseci zbog nedovoljnog broja zaposlenih koji su dali otkaz u znak protesta protiv povratka u kancelariju. Gotovo isti broj ispitanika smatra da su njihovi nadređeni željeli zaposlene nazad u kancelariji kako bi ih bolje kontrolisali.
Konačan rezultat je rast nove kancelarijske kulture, koja je još performativnija, sumnjičavija i razjedinjenija nego prije pandemije.
Većina zaposlenih, bilo da rade na daljinu ili u kancelariji, osjećaju potrebu da demonstriraju produktivnost, što za više od trećine zaposlenih znači da ih vide kako se druže i kreću po kancelariji. Čak 42 procenta zaposlenih izjavili su da dolaze na posao samo da bi ih šefovi vidjeli, piše The Register.
Zaposleni na daljinu i oni u kancelariji izvještavaju da provode oko dva sata dnevno ne radeći. Oni u kancelariji vjerovatno tih deset sati nedeljno provode pokušavajući da izgledaju zauzeto. Van kancelarije, zaposleni osjećaju potrebu da budu stalno dostupni, nikada ne isključujući status “zelenog svjetla”, što podaci sugerišu kao “efekat zelenog statusa”.
– Nepovjerljive i performativne kulture koje neke kompanije razvijaju štetne su za rast donje linije – rekla je Aníta Grantam, dodajući da su politike povratka u kancelariju u redu, ali ne ako ne uzimaju u obzir individualne potrebe zaposlenih.
Ključ uspjeha, bilo da zaposleni ostanu na daljinu, vraćaju se u kancelariju ili rade hibridno, je otvorena kultura koja sluša zaposlene i ne upravlja mikromenadžerski, predložila je Grantam.
– Mentalni i emocionalni tereti s kojima se radnici danas suočavaju su stvarni, a kompanije koje traže povratne informacije od zaposlenih sa namjerom da slušaju i unapređuju su one koje će pobijediti – zaključila je ona, prenosi portal Novaekonomija.rs.
