Dr Ivana Vojinović: Koliko su (i zašto) ESG obveznice za zelenu agendu daleko od Crne Gore

Emisija ESG obveznica po povoljnim uslovima dugoročno bi mogla da pomogne Crnoj Gori da obezbijedi finansijska sredstva za projekte koji doprinose zaštiti životne sredine, unaprjeđenju društvenih uslova i korporativnog upravljanja – ocijenila je za Bankar dr Ivana Vojinović, direktorica Centra za klimatske promjene UDG-a.

Ona ipak ukazuje da Crna Gora pokazuje da još uvijek nije spremna za ovu novu vrstu finansiranja održivog razvoja, iako je procjena je da će globalno tržište ESG obveznica porasti za 5 milijardi eura u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu, i da će ukupno vrijediti 820 milijardi eura.

Vojinović je ukazala da treba sagledati značajan obim zahtjeva koje moramo ispuniti iz Poglavlja 27, uz napomenu da bi u tom kontektu emitovanje ESG obveznica bilo značajno, ali za to je potrebna ozbiljna prethodna analiza nadležnih u oblasti zelene agende i Ministarstva finansija, na čemu se nimalo ili nedovoljno radi, uprkos već opšte prihvaćenom stavu da će Poglavlje 27 najviše koštati.

-Zanemarivanjem finansiranja projekata iz zelene agende, posebno na sistematičan način, Vlada pokazuje da još uvijek ne prepoznaje važnost održivog razvoja, jer ne radi dovoljno na privlačenju investitora koji podržavaju takve vrijednost – upozorava Vojinović.

Vojinović podsjeća da ESG obveznice pored država, emituju i kompanije, pa i u tom pravcu treba razmišljati.

-Ovo je u kontekstu nedavno usvojenog EU mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (Carbon Border Adjustment Mechannism – CBAM). Ako smanji sopstvene CO2 emisije, kompanija će smanjiti broj CBAM sertifikata koje će morati da kupuje pri izvozu određenih dobara (kao što su struja, čelik i cement) u EU. Na ovaj način kompanija može izdati ESG obveznice, implementirati zeleni projekat, odnosno u konačnom smanjiti svoje buduće CBAM troškove – navela je ona.

– Kako gledate na komercijalne uslove pod kojima je nedavno Srbija obavila ovaj aranžman, tj. da li ih smatrate povoljnim u kontekstu trenutnih uslova na tržištu (početkom juna je prvi put na međunarodnom tržištu ta država emitovala ESG obveznice i prikupljeno  je 1,5 milijardi dolara)?

Ono što vidim kao povoljnost ovdje jeste to da, iako su ESG obveznice emitovane u dolarima, napravljen je tzv. valutni swap u eure i postignuta je niža kamatna stopa. Fiksna kamatna stopa od 4.75 je prilično povoljna u poređenju sa Euriborom.

Ono što je, međutim, posebno važno za ocjenu emisije ESG obveznica jeste cijena po kojoj su ih investitori kupili na međunarodnom finansijskom tržištu. Vremenom će se pokazati opravdanost ove emisije, a na šta može da utiče i to da li će imaoci emitovanih ESG obveznica držati iste u svom portfoliju do kraja isteka njihove ročnosti ili će ih u međuvremenu prodati drugim subjektima na tržištu kapitala ako budu imali povoljnije uslove za takve transakcije u poređenju sa uslovima po kojima su ih sada kupili.

-Vidite li prostor da i Crna Gora realizuje sličan potez, i za koje projekte mislite da bi to bilo moguće?

Crnoj Gori predstoje izuzetno finansijski zahtjevne investicije vezane za Poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promjene, odnosno Klaster 4 – zelena agenda i održiva mobilnost, a mi kao država nemamo kapacitet da ih finansiramo iz sopstvenih izvora, pa ćemo morati da se zadužujemo na tržištu. Međutim, Vlada nema jedinstveni plan investicija u zelenu agendu, niti inoviranu procjenu koliko je sredstava dugoročno potrebno za ekološke i zelene investicije.

U procesu EU integracija smo preuzeli obavezu da implementiramo obaveze iz Zelene agende za Zapadni Balkan, a koje se tiču borbe protiv klimatskih promjena, dekarbonizacije, smanjenja zagađenja vode, vazduha i zemljišta, očuvanja biodiverziteta, osiguranja zdrave i održive hrane i sl. Dakle, mi kao država kandidat za članstvo u EU imamo obaveze iz Zelene agende, ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih nacija, zahtjevna završna mjerila za Poglavlje 27 koje moramo ispuniti, kao i ratifikovane obavezujuće međunarodne sporazume poput Pariskog sporazuma, shodno kojem se Crna Gora obavezala da smanji emisije gasova s efektom staklene bašte za 35% do 2030, uz vrlo vjerovatno skoro povećanje nivoa te ambicije na 55%.

Kada se sagleda obim zahtjeva koje moramo ispuniti, u slučaju Crne Gore emitovanje ESG obveznica bi bilo značajno, ali za to je potrebna ozbiljna prethodna analiza nadležnih u oblasti zelene agende i Ministarstva finansija, na koju stalno podsjećam, a na čemu se nimalo ili nedovoljno radi, uprkos već opšte prihvaćenom stavu da će Poglavlje 27 najviše koštati.

 

Da li su zanemareni projekti iz zelene agende

Zanemarivanjem finansiranja projekata iz zelene agende, posebno na sistematičan način, Vlada pokazuje da još uvijek ne prepoznaje važnost održivog razvoja, jer ne radi dovoljno na privlačenju investitora koji podržavaju takve vrijednosti.

Emisija ESG obveznica po povoljnim uslovima, prije svega kamatnoj stopi po kojoj se vrši zaduženje, tj. stopi prinosa, kako to ne bi negativno uticalo na visinu našeg javnog duga u budućnosti, dugoročno bi mogla da pomogne Crnoj Gori da obezbijedi finansijska sredstva za projekte koji doprinose zaštiti životne sredine, unaprjeđenju društvenih uslova i korporativnog upravljanja.

S druge strane, postoji veliko interesovanje i tražnja za ESG obveznicama, jer investicioni fondovi i finansijske kompanije, jedan dio svog portfolija, upravo ulažu u ove hartije od vrijednosti.

„Kompanijske“ ESG obveznice kad smanje CO2 emisiju

Takođe, ESG obveznice pored država, emituju i kompanije, pa i u tom pravcu treba razmišljati. Ovo u kontekstu nedavno usvojenog EU mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (Carbon Border Adjustment Mechannism – CBAM). Ako smanji sopstvene CO2 emisije, kompanija će smanjiti broj CBAM sertifikata koje će morati da kupuje pri izvozu određenih dobara (kao što su struja, čelik i cement) u EU. Na ovaj način kompanija može izdati ESG obveznice, implementirati zeleni projekat, odnosno u konačnom smanjiti svoje buduće CBAM troškove.

Procjena je da će globalno tržište ESG obveznica porasti za 5 milijardi eura u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu, i da će ukupno vrijediti 820 milijardi eura. Crna Gora pokazuje da još uvijek nije spremna za ovu novu vrstu finansiranja održivog razvoja.

 Šta su to ESG obveznice

Vojinović  je pojasnila da su, isto kao i konvencionalne obveznice i ESG obveznice su zajam koji investitor daje nekome radi finansiranja projekta, pri čemu po dospijeću dobija natrag osnovicu i isplaćene kamate tokom trajanja zajma. Njihova specifičnost, međutim, je u tome što su izdate sa fokusom na ESG faktore (ESG – Environmental, Social, Governance), odnosno ekološke, društvene i faktore upravljanja kod donošenja investicionih odluka. Karakteristična im je svrha ulaganja sredstava koja su prikupljena emitovanjem. Emitovanjem ESG obveznica, kompanije ili države privlače investitore koji žele da podrže projekte koji doprinose očuvanju životne sredine, unaprijeđenju društvenih ciljeva i korporativnog upravljanja.

ESG obveznice omogućavaju izdavaocima finansiranje projekata usmjerenih ka održivosti i zahtijevaju od izdavalaca detaljne informacije o tome kako će koristiti sredstva, birati projekte i uticati na životnu sredinu. Ovaj veći nivo transparentnosti pomaže u izgradnji povjerenja investitora u ekološke i održive napore izdavalaca. Iz razloga jer pružaju veću transparentnost, ESG obveznice često dobijaju bolje ocjene u poređenju sa običnim obveznicama istog rizika.

Investiranje u ESG obveznice može pomoći investitorima da smanje rizik od tzv. nasukane imovine (imovine koja može postati zastarjela zbog promjene regulative, tehnologije, i sl.) u portfoliju, a koji je prilično naglašen usljed globalnog procesa dekarbonizacije i napuštanja konvencionalnih fosilnih goriva i prelaska na obnovljive izvore energije. Upravo ESG obveznice finansiraju projekte koji su usklađeni sa aktuelnim klimatskim politikama – pojasnila je Vojinović.

(Bankar.me)

 

Podijeli ovaj članak