HNB je ove godine povećala projekciju privrednog rasta u Hrvatskoj na 3,3 odsto

Hrvatska narodna banka (HNB) je u najnovijim makroekonomskim projekcijama ove godine povećala stopu rasta realnog BDP-a na 3,3 odsto, sa 3 odsto koliko je očekivala u prognozama objavljenim krajem prošle godine, dok je smanjila projekciju stopa inflacije sa decembarskih 4 odsto na 3,8 odsto.

“U 2024. HNB očekuje da će se godišnji rast hrvatskog realnog BDP-a ubrzati na 3,3 odsto, sa 3,1 odsto u 2023., a u sljedeće dvije godine rast bi mogao postupno usporiti”, navodi se u sažetku proljećne makroekonomske projekcije, koju je ova centralna banka objavila na svojoj web stranici.

“Očekivano intenziviranje privredne aktivnosti tokom 2024. godine odražava očekivani nastavak snažnog rasta lične potrošnje, podržane povoljnim trendovima na tržištu rada i ekspanzivnom fiskalnom politikom, zatim jačanje eksterne potražnje i oporavak robnog izvoza i investicija kompanija”, procjenjuju analitičari HNB-a.

U 2025. i 2026. godini očekuju relativno ujednačen rast glavnih komponenti BDP-a zbog daljeg rasta eksterne tražnje, povoljnih kretanja na tržištu rada i nastavka priliva relativno visokih iznosa sredstava iz fondova EU.

“Međutim, ekonomski rast u uslovima očekivanog poboljšanja strukturnog bilansa opće države mogao bi postepeno usporiti na prosječnu stopu od 2,7 odsto”, navodi se u projekcijama.

Prema podacima iz tablica HNB-a, privredni rast mogao bi se usporiti na 2,8 odsto u 2025. godini, a na 2,6 odsto u 2026. godini.

Čini se da su rizici vezani za središnju projekciju realnog ekonomskog rasta Hrvatske uravnoteženi, navode iz centralne banke. Istovremeno, ističu da su, s obzirom na još uvijek prisutne geopolitičke tenzije, kao i mogućnost njihove eskalacije, ekonomska kretanja u međunarodnom okruženju i kretanja cijena sirovina i energenata i dalje vrlo neizvjesna.

“Iako su trenutni trendovi ukupne aktivnosti u Hrvatskoj i dalje relativno povoljni, posebno u trgovini i građevinarstvu, slabost prerađivačke industrije i snažan pad poslovnog povjerenja u industriju početkom drugog tromjesečja ukazuju na negativne rizike za robni izvoz. Osim toga, planirani rast ulaganja uvelike će ovisiti o sposobnosti, prije svega javnog, ali i privatnog sektora, da uspješno koristi raspoloživa sredstva iz fondova EU”, pojašnjavaju u HNB-u.

Hina.hr

Podijeli ovaj članak