Broj onih sa 50 i više godina izjednačio se sa brojem djece u svijetu, a do polovine ovog vijeka stariji će činiti trećinu svjetske populacije, što znači da će čovječanstvo do tada „osijedeti“ više nego u prethodnih sedam decenija! Suprotno uvreženom mišljenju da u „penzionisanju svijeta“ predvode najbogatije države, demografske promjene su najizraženije u siromašnim i srednje razvijenim zemljama, koje stare brže nego što raste njihova privreda. Umjesto da svijet ostaje na mladima, populacija 50+ iz svog novčanika već sada finansira polovinu globalne potrošnje i doprinosi privrednom rastu u svijetu tri puta više nego 100 najprofitabilnijih kompanija.
Prošlu godinu su obilježile tri demografske prekretnice. Broj stanovnika u svijetu premašio je osam milijardi, Indija je prestigla Kinu kao najmnogoljudnija zemlja na svijetu, a Kina je po prvi put posle mnogo decenija zabilježila pad broja stanovnika. Ipak, preokret koji možda ima najznačajniji ekonomski i društveni uticaj na čovječanstvo prošao je gotovo nezapaženo u javnosti: broj osoba starih 50 i više godina, po prvi put je nadmašio broj djece mlađe od 15 godina.
Time se broj starijih i broj djece u svijetu izjednačio, pa sada na našoj planeti živi dvije milijarde djece, dvije milijarde starijih od 50 godina i četiri milijarde mladih i osoba do 50 godina.
Uprkos značajnim promenama u demografskim kretanjima, svjetska populacija nastavlja da raste, a procjenjuje se da će samo naredne godine ona biti uvećana za 75 miliona ljudi. Ali ovaj rast nije podstaknut plodnošću, već padom smrtnosti odraslih i dužim životom.
Svetsko stanovništvo stari alarmantnom brzinom. Broj ljudi iznad 50 godina uvećaće se za gotovo 70% do polovine ovog vijeka, sa 1,9 milijardi u 2020. na 3,2 milijarde u 2050 godini. Taj rast će biti najizraženiji u ovoj deceniji i dostići će 2,3 milijarde ljudi starijih od 50 godina do 2030. Ova starosna kategorija je činila četvrtinu ukupne svetske populacije 2020. godine, a do 2050. trećina čovječanstva će imati iznad 50 godina. To znači da će stanovništvo u svijetu do polovine ovog veka ostariti više nego u prethodnih sedam decenija!
Kad države brže stare nego što se bogate
Suprotno uvreženom mišljenju da ovakve promjene u demografiji predvode najbogatije zemlje, Američko udruženje penzionera (AARP) u svom novom izveštaju tvrdi da u „penzionisanju svijeta“ prednjače društva sa niskim i srednjim dohotkom. Stanovnici u ovim državama će, prema tom izvještaju, do 2050. godine činiti 85% starijih od 65 godina u svijetu, odnosno u siromašnim i srednje razvijenim ekonomijama će četiri od pet osoba biti u tom starosnom dobu.
Riječ je o fenomenu da ove države stare brže nego što se razvija njihova privreda. Primjera radi, Sjedinjenim Američkim Državama je bilo potrebno oko sedam decenija da postanu „društvo starih“, dok će takav preokret u zemljama poput Brazila i Kine uslijediti za manje od 20 godina.
Između 2000. i 2019. prosječni životni vijek u svetu povećao se za šest godina, sa 67 na 73, a predviđa se da će do 2050. iznositi 77 godina. Većina siromašnih i srednje razvijenih zemalja je tokom nepune dvije decenije zabilježila gotovo dvostruko povećanje prosječnog životnog vijeka u odnosu na najbogatije privrede. Iako je pandemija korona virusa skratila prosečnu dužinu života i uvećala ekonomske nejednakosti u svijetu, udio starijeg stanovništva u globalnoj populaciji će nastaviti da raste.
Razlog nije samo u tome što ljudi generalno žive sve duže, već i u činjenici da natalitet u svetu neprekidno pada. Stopa plodnosti se smanjila sa 2,7 u 2000. na 2,4 u 2019. godini, a očekuje se da će pasti na 2,2 do 2050. Siromašne i srednje razvijene zemlje se, nažalost, po tom pokazatelju ubrzano približavaju najbogatijima. U siromašnim državama stopa plodnosti od 1,8 ne samo da je ispod svjetskog prosjeka, nego se gotovo izjednačila sa onom u najrazvijenijim privredama (1,7).
Umjesto da na mladima svijet ostaje, on sve više zavisi od svojih vremešnijih stanovnika. Populacija od 50 i više godina je svojim aktivnostima 2020. generisala skoro trećinu globalnog bruto domaćeg proizvoda i doprinijela je privrednom rastu tri puta više nego 100 najprofitabilnijih kompanija u svijetu. Predviđa se da će do 2050 godine, pedesetogodišnjaci i stariji od njih biti zaslužni za skoro dvije petine bruto domaćeg proizvoda u svetu, navodi AARP u svom izvještaju.
Svjetski novčanik 50+
Kako populacija starijih raste, tako se povećava i njen udio u svjetskoj potrošnji. Stanovnici iznad 50 godina iz svog novčanika trenutno finansiraju polovinu globalne potrošnje. Naravno, ova starosna populacija ubjedljivo dominira u korišćenju zdravstvenih usluga (60%), ali njen udio preovlađuje i u mnogim drugim sektorima, kao što su rekreacija i kultura (53%) profesionalne i finansijske usluge (52%), stanovanje i komunalne usluge (51%), hrana i bezalkoholna pića (49%), transport (49%). Potrošnja starijih je posebno značajna u oblasti nekretnina koje pokreću 58% globalnog BDP-a, finansijskog i tržišta osiguranja (49% BDP-a), kao i u sektoru telekomunikacija (48% BDP-a).
Tokom narednih decenija, najveći potrošači među starijima biće najstariji, oni iznad 65 godina. U velikim zemljama u razvoju, „neki novi stari“ imaće veću ušteđevinu od svojih prethodnika, što će povećati i potrošnju po glavi stanovnika. Ekonomija dugovječnosti će najviše uticati na privredu u Aziji. Stariji Kinezi će do 2030. trošiti dvostruko više od ostalih sunarodnika, a do 2040. starosna struktura stanovništva u Kini će biti slična onoj kakva je danas u Japanu, odnosno prosječna starost će biti nešto ispod 50 godina. Ali prosječni izdaci kineskog potrošača 2040. godine biće samo dvije trećine onoga što danas troše potrošači u Japanu, što je još jedna potvrda da je Kina među zemljama koje će ostariti prije nego što se obogate.
Zahvaljujući potrošnji starijih generacija, prošle godine je u svetu otvoreno milijardu novih radnih mjesta, što je gotovo trećina ukupnog broja zaposlenih na planeti. Ti poslovi su generisali više od 30% svjetskog dohotka, a predviđa se da će potrebe onih iznad 50 godina omogućiti 1,7 milijardi novih radnih mjesta do 2030. godine.
„Srebrno“ preduzetništvo
S druge strane, populacija 50+ čini više od četvrtine globalne radne snage, s tim što ovaj udio iznosi 34% u bogatim zemljama, a opada u državama sa srednjim (24%) i niskim dohotkom (17%). Situacija je suprotna kada je riječ o onima koji su stariji od 65 godina. Među njima, jedna od četiri osobe još uvek radi, ali njihovo učešće dramatično raste u siromašnim zemljama, gdje premašuje 40%. Razlog su oskudne penzije i slabo razvijen sistem socijalne zaštite, kao i drugih vidova podrške najstarijima, zaključuje AARP u svom izvještaju.
Zato i novi termini „srebrna privreda“ i „srebrni BDP“ imaju potpuno drugačije značenje zavisno od toga gde „srebrni“ preduzetnik živi i da li radi u starosti zato što mu se ukazala dobra prilika ili iz nužde. Kako to već umije da smisli samo birokratija u Briselu, Evropska unija je svoju strategiju aktivnog starenja predstavila kao „zlatnu dividendu“. Starijima se poručuje da pošto je životni vijek produžen, svi oni iznad 50 godina sada su dobili poklon u vidu dodatnih 20 do 30 godina života ispunjenih dobrim zdravljem, pod kojim se podrazumijevaju i preduzetničke aktivnosti da tijelo i mozak ne zakržljaju.
Biznis i finansije 218, mart 2024.
