Kineska ekonomija je u drugom kvartalu tekuće godine porasla za 6,3 odsto na godišnjem nivou, objavio je u ponedjeljak Državni biro za statistiku. Povećanje BDP-a u odnosu na prva tri mjeseca je 0,8 odsto.
„To su dobri rezultati, bolji od očekivanih“, navela je u razgovoru za Biznis.rs Dragana Mitrović profesorka Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu i osnivač i direktorka Instituta za azijske studije. Ona je istakla da je potražnja za uvozom iz Kine opala zbog recesije u zapadnim ekonomijama, najvećim kupcima kineske robe.
Komentarišući ocjene da je kineska ekonomija izgubila zamah u drugom kvartalu, dr Mitrović je istakla da u vremenu rasta geopolitičkih tenzija dolazi i od različitih interpretacija statističkih podataka, kao i da je trend oporavka i dalje pozitivan.
„Bilo je uspona i padova, svakako, ali kineski premijer (Li Ćijang) najavio je nedavno da će rezultati biti bolji od očekivanih“, navela je sagovornica. Ekonomisti u anketi Reutersa prognozirali su da će rast u odnosu na prvi kvartal biti 0,5 odsto.
Prema ocjenama zapadnih analitičara, poteškoće sa kojima se suočava druga po veličini ekonomija u svetu izvršiće dodatni pritisak na globalni rast i doprineti pozivima Pekingu da pojača stimulativne mjere više od šest mjeseci nakon što su ukinute stroge mjere protiv širenja pandemije Covid-19.
Mitrović je ocijenila da neće biti mjera za podsticanje potrošnje u Kini, kao i da Peking nastoji da prekine stimulanse koji datiraju od vremena pandemije.
„Stimulansi su problematični za Peking jer znače smanjenje fiskalnih prihoda. Takođe, značajni stimulansi za ciljane sektore, na primjer za visoku tehnologiju, već postoje i očekujem ih još, dok ne vjerujem u masovne stimulacije za podsticanje potrošnje. Podaci o potrošnji u Kini pokazuju da su važnija sigurna ulaganja, nego potrošnja“, navela je Dragana Mitrović.
Ona vjeruje da je Kina stavljanjem tačke na kažnjavanje kompanije Ant Group podstakla slobodnije investiranje u IT sektor, jer je okončala fazu njegovog disciplinovanja.
U Kini je prošle nedjelje održan simpozijum velikih svjetskih investitora. Prema riječima naše sagovornice, vlada je kasnila sa regulatornim mjerama u IT sektoru, zbog čega su gubici Kine u toj oblasti procijenjeni na 1.000 milijardi dolara. Treba očekivati prekid akcija države protiv privatnog sektora, kao i ulaganja u vještačku inteligenciju i veoma važan sektor nekretnina koji čini oko 25 odsto kineske ekonomije.
Državni biro za statistiku saopštio je da se „uopšteno govoreći“ ekonomski razvoj „potpuno vratio u normalu“ u prvoj polovini tekuće godine. Biro je takođe upozorio da su međunarodne političke i ekonomske okolnosti prilično komplikovane, a da osnova za očekivani oporavak kod kuće još nije čvrsta, prenosi Financial Times.
Analitičari ocjenjuju da se kineska ekonomija snažnije oporavljala na početku godine od dugotrajnih blokada usljed pandemije, ali je posljednjih mjeseci počela da gubi snagu zbog slabog povjerenja domaćinstava i preduzeća. Situaciju je zakomplikovalo usporavanje trgovine, jer visoke kamatne stope na Zapadu utiču na potrošačku kupovinu robe kineske proizvodnje.
Državni biro za statistiku saopštio je da je izvoz u junu opao za 8,3 odsto na godišnjem nivou, dok je maloprodaja porasla za 3,1 odsto u istom periodu. Rast maloprodaje u maju bio je 12,7 odsto. Nezaposlenost mladih do 24 godine dostigla je novi maksimum od 21,3 procenta u drugom kvartalu, dok je ukupna nezaposlenost u gradovima ostala na stabilnih 5,2 odsto.
Investicije u nekretnine smanjene su za 7,9 odsto u prvoj polovini godine u poređenju sa istim periodom prije godinu dana, saopštio je Biro, s tim da je prodaja komercijalnih nekretnina manja za 5,3 odsto. Privatne investicije u prvoj polovini godine opale su za 0,2 odsto. Investicije u infrastrukuturu, koje vlada koristi za stimulisanje privrede, porasle su za 7,2 odsto na godišnjem nivou u prvih šest mjeseci 2023. godine.
