CBCG ne može uticati na cjenovnu stabilnost, ali može na kreditnu aktivnost banaka

Dodajte komentar

Kroz politiku obavezne rezerve i makroprudencione mjere Centralna banka Crne Gore može uticati na dinamiku kreditne aktivnosti banaka u određenom vremenskom periodu, a time indirektno i na tražnju, odnosno cijene, kazao je guverner vhovne monetarne institucije dr Radoje Žugić.

On je to istakao na godišnjem susretu guvernera regiona koji se održava u Hrvatskoj, a čija su glavna tema izazovi za kreatore monetarnih politika, u kontekstu aktuelne makroekonomske situacije i globalnog okruženja. Uvodne govore održali su dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci Saša Drezgić, i glavni ekonomista Hrvatske narodne banke Vedran Šošić. U nastavku su guverneri razmatrali monetarnu politiku u uslovima rasta inflacije, kao i manevarski prostor koji centralne banke malih otvorenih ekonomija imaju u slučaju globalnih inflatornih šokova.

Diskusija se odnosila i na uticaj monetarne politike Evropske centralne banke i prenos rastućih kamatnih stopa na kamatne stope država izvan europodručja.

“Zbog odsustva emisione funkcije, CBCG nema tako snažan uticaj na cjenovnu stabilnost. Ipak, kroz politiku obavezne rezerve i makroprudencione mjere, možemo uticati na kreditni potencijal banaka, odnosno na dinamiku kreditne aktivnosti u određenom vremenskom periodu, a time indirektno i na tražnju, odnosno cijene”, istakao je Žugić.

Godišnji susret guvernera centralnih banaka regiona okuplja guvernere, predstavnike banaka i finansijskog sektora, i ima za cilj unapređenje saradnje, razmjenu iskustava i razmatranje aktuelnih izazova u vezi sa ključnim oblastima finansijske stabilnosti. Guverner Žugić je sa guvernerima centralnih banaka Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije učestvovao na okruglom stolu koji je održan na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Čelnici monetarnih vlasti regiona bili su u prilici da sa studentima, predstavnicima akademske zajednice i hrvatskim privrednicima diskutuju o izazovima monetarne politike u malim otvorenim ekonomijama, posebno u svjetlu visoke inflacije.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *