Očekuje li se dalji pad cijena nafte?

Cijena nafte na svjetskim tržištima snižena je na kraju sedmice nakon odluke čelnika Organizacije zemalja izvoznica nafte – OPEC da do kraja godine zadrže proizvodnu kvotu na sadašnjih 30 miliona barela nafte dnevno. Očekivanje velike ponude uslovilo je da na londonskoj berzi cijena nafte bude niža za 63 centa, 101,56 dolara, dok je pad na njujorškoj berzi iznosio 80 centi, snizivši cijenu na 92,81 dolar za barel.

Venecuelanski ministar za naftu Rafael Ramirez kazao je za CNBC nakon sastanka OPEC-a održanog u petak u Beču da je cijena od oko 100 dolara po barelu dovoljna za održavanje potrebnog nivoa prihoda zemalja članica ove organizacije, kao i za oporavak globalne ekonomije.

– Ono što nas brine jeste kakva će biti tražnja. Ekonomska kriza u Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama ugrožava tražnju – istakao je Ramirez.

Zalihe nafte

Američka vlada je u četvrtak objavila podatak da su zalihe sirove nafte tokom protekle sedmice uvećane za čak tri miliona barela. Postizanju dogovora oko održavanja cijene nafte na nivou od oko 100 dolara doprinio je ministar za naftu Saudijske Arabije Ali al-Naimi, koji je prije početka sastanka ukazao na ravnotežu na svjetskim naftnim tržištima.

– Situacija na tržištu je sada najbolja. Potražnja je velika – kazao je Al-Naimi za Washington Post upitan da prokomentariše postojeći balans ponude i tražnje.

U posljednjem izvještaju OPEC-a prognoze globalne tražnje povećane su za 800.000 barela dnevno na 89,7 miliona barela nafte za dan, od čega sa 29,8 miliona svjetsko tržište snabdijevaju članice ove organizacije.

Izvještaj OPEC-a

Cijena izvozne OPEC-ove nafte pala je ispod 100 dolara za barel 15. aprila ove godine, po prvi put od jula 2012. i zadržala se na ovoj psihološki važnoj granici sve do početka ove sedmice. OPEC je upozorio i da bi usporavanje ekonomskog oporavka zemalja eurozone, kao i pad aktivnosti u Rusiji i dijelovima Azije mogli negativno uticati na potrošnju. Naredni sastanak ove organizacije najavljen je za 4. decembar ove godine.

Jači dolar, slabiji euro

Osim povećanja zaliha, na cijene nafte uticalo je i jačanje američke valute, budući da njen rast direktno povećava cijene svih berzanskih roba koje su izražene u dolarima, čime se korisnicima drugih valuta smanjuje kupovna moć, što dovodi do pada tražnje na globalnom nivou.

Indeks dolara u odnosu na korpu najvažnijih svjetskih valuta ojačao je na kraju sedmice, pomjerivši se sa najniže vrijednosti u posljednje tri sedmice koju je imao u ponedjeljak.

Vrijednost evropske valute je istovremeno pala sa najnižeg nivoa u odnosu na dolar u posljednje tri sedmice nakon objavljivanja informacije o padu maloprodaje u Njemačkoj za 0,4 odsto, kao i rekordno visoke stope nezaposlenosti u zemljama eurozone koja je u maju povećana sa 12,1 na 12,2 odsto. Da se i najsnažnije zemlje eurozone teško oporavljaju od krize svjedoči i podatak o padu potrošnje u Francuskoj od 0,3 odsto. Sve ovo uticalo je da na kraju sedmice vrijednost eura od 1,3064 bude snižena na 1,2998 dolara.

Cijena zlata ponovo u padu

Nakon što je protekle sedmice došlo do naglog pada cijene zlata od čak devet odsto, zabilježen je blagi rast, koji je uslijedio nakon saopštavanja negativnih ekonomskih rezultata u SAD i očekivanja da će Federalne rezerve nastaviti sa praksom kupovanja državnih obveznica, a zatim pad od 1,2 odsto na 1387 dolara po unci.

Najave Feda o ukidanju stimulansa oborile indekse

Najave predsjednika Feda Bena Bernankea da bi se uskoro moglo početi sa smanjivanjem stimulansnih programa ponovo su zabrinule ulagače i izazvale nestabilnost na tržištima i dovele do pada cijene akcija na Wall Streetu, drugu sedmicu zaredom, što je prvi slučaj takvog trenda od novembra prošle godine.

Indeks Dow Jones je nakon završetka trgovanja bio u padu za 208 poena, odnosno 1,36 odsto na 15.115 poena, S&P 500 je bio u padu od 1,43 odsto, spustivši se na 1.630 poena, dok je pad od 1,01 odsto imao Nasdaq koji je na kraju trgovanja iznosio 3.455 poena.

Posljednji makroekonomski podaci, međutim, sami nijesu zabrinjavajući za očesnike na tržištu kapitala, međutim svako njihovo poboljšanje povećava i mogućnost da bi Fed mogao što skorije početi sa ukidanjem podsticajnih mjera, budući da su upravo Fedovi programi kupovine državnih i hipotekarnih obveznica u vrijednosti od 85 milijardi dolara mjesečno uslovili rekordne visine cijena akcija i vrijednosti berzanskih indeksa.

U padu su nakon zaključivanja trgovine bili i evropski indeksi, pa je londonski FTSE 300 umanjen 1,11 odsto na 6583 poena, frankfurtski DAC 0,61 odsto na 8348, a pariški CAC 1,19 odsto na 3948 poena.

pobjeda.me

Podijeli ovaj članak