Prošle godine se u Njemačku doselilo oko 300.000 više ljudi nego što se iz nje iselilo.
Veliki broj Grka, Španaca ili Bugara veruje da je preseljenje u Njemačku jedina šansa da sami zarađuju za život. U njihovim zemljama vlada visoka nezaposlenost – i nema izgleda da će uskoro biti bolje.
Trenutni talas imigranata prije svega čine ljudi sa visokim kvalifikacijama: inženjeri, akademici, stručnjaci. Njemački privrednici od toga stiču dobit, a uz njih i cijelo društvo. Međutim, Njemačkoj nisu potrebni samo inženjeri, već i ljudi koji njeguju bolesne i stare osobe, kojima nije neophodna tolika stručnost. Dolazak radne snage iz inostranstva ima i jednu skrivenu dimenziju: ono što Njemačka dobija, zemlje porijekla gube. To na primer važi za državnu kasu: U Nemačkoj je situacija opuštenija zbog kvalifikovanih radnika iz inostranstva, ali u njihovim domovinama državni budžet gubi novac zbog takozvanog “odliva mozgova“.
U pojedinim južnoevropskim zemljama broj mladih ljudi se i onako smanjuje zbog bele kuge. Tako se stvara problem – kratkoročno gledano te zemlje brinu za manji broj nezaposlenih, ali u budućnosti neće imati dovoljno radne snage da stanu na sopstvene noge.
