Energetski sektor zabilježio je prvu pozitivnu nedjelju, nakon četiri sa silaznim rezultatima, uprkos benzinu koji je dostigao 17-godišnji najniži nivo. Cijena nafte tipa Brent završila je prošlu nedjelju s povećanjem od 7,1 posto u odnosu na nedjelju prije, a ona tipa WTI od oko pet posto.
Iako su ministri iz Saudijske Arabije pokušali da se poigraju s komentarima da su oni spremni na cijenu od 20-ak dolara za barel sirove nafte ako je to potrebno za početak smanjenja proizvodnje, ulagači očito nisu reagirali na takve izjave.Istovremeno, dok se proizvodnja u SAD-u smanjuje već treću nedjelju zaredom, još su dva proizvođača nafte na samoj ivici bankrota jer nisu platili dospjeli dug i ako to ne učine, za oko mjesec dana u SAD-u ćemo imati nove kompanije koje zatvaraju svoja vrata zbog cijene nafte, poručuju iz Saxo Banke.
– Smanjenje proizvodnje u SAD-u pozitivno utiče na globalno tržište i cijena nafte vjerovatno će ostati u sadašnjim postignutimnivoima. Iz tržišnih okolnosti naslućujemo da bi ulagači mogli testirati ključne nivoe od 34,82 dolara za WTI i 36,75 dolara za barel, pa ako se cijena poveća iznad tih vrijednosti, mogli bismo ponovno imati rast od oko pet do deset posto za sirovu naftu. Time bi se dodatno umanjile brige hoće li crno zlato skliznuti natrag prema cijenama od 20-ak dolara – pojašnjava Ole Hansen, glavni rukovoditelj za robe u Saxo Banci.
Zlato je od početka godine ostvarivalo dobre rezultate, odnosno to je imovina s najviše uspjeha što i ne čudi s obzirom na recesijske bojazni i poteze centralnih banaka s niskim kamatnim stopama. Ulagači nastavljaju da ‘skupljaju’ ETF-ove, a u pohodu su i hedge fondovi koji su promijenili svoje pozicije – iz rekordno ‘kratkih’ s početka godine, sada su u ‘dugim’ pozicijama, u značajnim vrijednostima.
– Zlatom se trenutno trguje u negativnom odnosu prema padajućim cijenama nafte i dionica, a ako dođe do obrnutog trenda i stabilizacije za naftu i dionice, to će uticati na cijenu zlata. Oporavak s početka godine dovodi u pitanje je li to samo kratkotrajni razvoj događaj pri čemu će zlato vrlo brzo izgubiti svoju privlačnost, no vjerujem da se ipak radi o stvarnoj promjeni razmišljanja ulagača prema plemenitom metalu i njegovim prednostima kao alternativne investicije – kaže Hansen.
A kada je riječ o robama, žitarice su trenutno u fokusu, iako to nisu bile proteklih mjeseci jer je globalno tržište još uvijek pod uticajem prevelike ponude, naročito u SAD-u i to utiče na cijenu. No, sada se ponovo približavamo razdoblju kada poljoprivrednici iz SAD-a odlučuju koliko će površine zasijati i kojim žitaricama.
– Prema prvim najavama iz SAD-a, seljaci će zasijati više kukuruza, a manje pšenice. Iako su cijene obje žitarice na globalnom tržištu pod pritiskom, ovakve najave idu na ruku pšenici i ulagači bi se vjerovatno mogli okrenuti kupovini pšenice, a prodaji kukuruza – zaključuje glavni analitičar za robe u danskoj investicionoj banci.
Liderpress
