Unazad manje od godine dana, od novembra prošle godine, zalihe zlata u Srbiji narasle su s 21 na 32 tone, vrijedne su ukupno 1,66 milijardi eura. Podatke o zlatnim rezervama u susjednoj državi iznio je beogradski Blic, a Večernje novosti pišu da je riječ o 2500 zlatnih poluga.
Svaka od poluga teška je oko 12,5 kilograma, a ove srpske su dimenzija 17,78×9,21×4,45 centimetara. Čini se kao ciglica, no ona najsjajnija, najvrednija i najtraženija, koja na neki način “gradi” i finansijsku stabilnost države.
Najviše se poluga čuva u trezoru Narodne banke Srbije (NBS), odnosno dvije trećine, a ostatak je na računima NBS-a u inostranstvu, čuvaju se u relevantnim i sigurnim ustanovama.
Hrvatska ni grama
O potrebama povećanja državnih zlatnih zaliha govorio je više puta predsjednik Aleksandar Vučić, ističući da zlatne poluge znače i državnu sigurnost. I što ih je više zemlja je – sigurnija. Tako čine i neke od država u okruženju Srbije, poput Rumunjske, Mađarske, Slovačke, pa i Turske, dok je, na primjer, Poljska u nekoliko godina povećala svoje rezerve za 100 tona, vrativši ih iz inostranstva.
[box type=”shadow” align=”” class=”” width=””]Prema podacima World Gold Council (Svjetsko vijeće za zlato), najpreciznije baze informacija o rezervama po državama, u drugom tromjesečju ove godine od zemalja u južnoslovenskoj regiji Srbiju slijedi Sjeverna Makedonija sa 6,89 tona, Slovenija 3,17 tona, Bosna i Hercegovina 2,98. Za Hrvatsku jasno stoji – 0.[/box]
Guverner Guverner Adam Glapinski tom je prigodom ocijenio da je “zlato simbol snage zemlje”.
Hrvatska je, pak, navodi Poslovni.hr, izuzetak, jer je svoje rezerve ovoga plemenitog metala (ras)prodala, zadnje još 2001., prema podacima Lidera.
“HNB je 2001. godine odlučila da prodati 13,127 tona zlatnih rezervi po tadašnjoj cijeni od 272 dolara po unci, što je državi pribavilo oko 115 miliona dolara. Ostatak zlatnih rezervi je ‘otišao’ 2005. godine po cijeni od 496 dolara po unci pri čemu je država zaradila oko 31 milion dolara.
Hrvatska je svoje zlato prodala za 146 miliona dolara, a danas bi za njega mogla dobiti 710 miliona dolara”, navodi Lider krajem 2019.
Zlato predstavlja i devizne rezerve, koje su, u bruto iznosu, u Srbiji, prema posljednjim podacima s kraja septembra, bile 13 milijardi eura. Blic je analizirao da 12,7 posto tih rezervi otpada na one u zlatu.
Oblik zaštite
“Ovaj plemeniti metal služi i kao garancija povjerenja u centralnu banku, naročito u izazovnim vremenima. Osim toga, na ovaj oblik aktive je teže uticati kroz politike kamatnih stopa različitih monetarnih vlasti, dok ono uobičajeno služi kao oblik zaštite od inflacije na duži rok”, navodi Blic.
Pored toga, niska korelacija zlata s tradicionalnim oblicima aktive u kojima se drže devizne rezerve, poput američkog dolara, čini zlato korisnim u svrhu dodatne diversifikacije portfolija.
Profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić nedavno je za agenciju Tanjug kazao da se zlato uvijek pokazivalo kao dobar čuvar vrijednosti u “nemirnim” vremenima, pogotovo kada traje ekonomska kriza i kada je nepredvidivo kako će velike posljedice ona imati.
“Zlato je najbolja sigurna luka ili ako ništa drugo, ‘hedging’ instrument, koji štiti od brojnih rizika i doprinosi značajnoj diversifikaciji portfelja, odnosno ukupnoj vrijednosti aktive”, ustvrdio je Grubišić.
Prema podacima World Gold Council (Svjetsko vijeće za zlato), najpreciznije baze informacija o rezervama po državama, u drugom tromjesečju ove godine od zemalja u južnoslavenskoj regiji Srbiju slijedi Sjeverna Makedonija sa 6,89 tona, Slovenija 3,17 tona, Bosna i Hercegovina 2,98. Za Hrvatsku jasno stoji – 0.
Crnogorske rezerve založene za kredit
Crnogorske rezerve zlata od 38.477 unci ili 1.090 kilograma, koje su naslijeđene od nekadašnje SFRJ, nijesu povećane ni za gram i ne nalaze se u zemlji. Po treći put su 2017. godine založene za kredit kod Credit Suisse banke. Tamo će ostati do 2027. dok se zajam ne otplati, jer je uzet na deset godina, a tek je nedavno istekla godina grejs perioda. Crna Gora po stanovniku, u državnim rezervama, ima 1,7 grama zlata. Toliko po gruboj računici ispada kada se 1.090 kilograma podijeli na 625.266 stanovnika po posljednjem popisu.
“Zlatne rezerve založene su za kredit u iznosu od 78 miliona eura, zaključen sa Credit Suisse AG London u aprilu 2017. Kreditni aranžman je podijeljen u dvije tranše jedna u iznosu od oko 48 miliona, a druga 30 miliona eura i kao kolateral su založene ukupne državne rezerve zlata”, kazali su ranije iz Ministarstva finansija.
