Zemlje regiona nastavile su trend smanjenja poreza i doprinosa na zarade da bi omogućili poslodavcima da povećaju plate svojim zaposlenima i time ih zadržali od odlaska u zemlje EU.
Nakon što su u julu u Republici Srpskoj smanjeni doprinosi i do 70 odsto na povećani dio zarade, Vlada drugog entiteta, Federacije, predložila je izmjene zakona o porezu i o doprinosima kako bi na prosječnu zaradu dažbine bile manje za oko 60 eura. Vlada Sjeverne Makedonije predložila je zakon kojim se poslodavci koji povećaju zarade zaposlenima za iznos do 100 eura oslobađaju poreza i doprinosa na taj iznos.
U Srbiji od naredne godine povećavaju neoporezivi dio zarade sa 130 na 139 eura, minimalnu zaradu za 11 odsto na 258 eura, a doprinose poslodavcima smanjuju za 0,5 odsto bruto zarade.
U Hrvatskoj Vlada je predložila povećanje neoporezivog dijala zarade sa 510 na 560 eura, kao i uvođenje više mogućnosti da poslodavci isplaćuju zaposlenima neporezive nagrade i naknade, kao i da se ne oporezuje prihod koji zaposleni uplaćuje na dodatno zdravstveno osiguranje. Oni očekuju da će samo ove mjere uticati da se prosječna zarada poveća sa sadašnjih 875 za dvadesetak eura.
U Crnoj Gori od zvanično prikazanog ekonomskog rasta i punjenja državne kase korist nemaju ni zaposleni ni poslodavci, a na snazi ostaju brojni krizni porezi. Vlada je od jula smanjila samo doprinose na zdravstvo za dva procenta poena, zajedno sa povećanjem minimalne zarade sa 193 na 222 eura. Jedino novo što je obećano je da će od naredne godine ukinuti takozvani krizni porez od dva odsto na iznos preko prosječne bruto zarade.
Skupština je dva puta odbila i da u dnevni red uvrsti i raspravlja o predlogu SDP-a da se doprinosi na teret poslodavca zbirno smanje za još četiri odsto, kako bi opterećenje poslodavaca bilo na nivou regiona. Crna Gora jedina nema neoporezovani dio zarade. Svjetska banka je prije dva dana u izvještaju navela da Crna Gora ima previsoke dažbine na zarade i da treba da ih smanji.
(Cijeli tekst u današnjim Vijestima)
