Iako je cijena nafte na svjetskom tržištu, prvi put od maja 2009, pala na 59 dolara za barel, u Crnoj Gori eurosuper je od početka godine jeftiniji 20 centi, eurodizel 21 cent, a lož ulje 18 centi.
Razlog zbog kojeg su cijene goriva i dalje visoke na domaćem tržištu, član Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Nebojša Medojević (DF) vidi u tome što Vlada u značajnoj mjeri visokim akcizama i poreskim opterećenjima značajno finansira budžet kroz cijenu goriva, piše Dan.
Po prirodi stvari, ako padne cijena na berzi pada i uvozna cijena derivata u Crnu Goru i za toliko bi trebalo da se smanji maloprodajna cijena za potrošače. Međutim, Vlada ne usklađuje te cije- ne jer je budžet prazan zbog troškova koje je upravo ona napravila i sve više će se troškovi pogubne politike Vlade Mila Đukanovića prebacivati na građane, rekao je Medojević.
On je pojasnio da bi Vlada po pravilniku trebalo da smanji cijene goriva u maloprodaji za onoliko procenata za koliko padnu cijene na svjetskom tržištu, da za toliko budu oborene i cijene naftnih derivata u maloprodaji.
Očigledno je da postoji interesna veza između Jugopetrola, odnosno Helenik petroleuma i Vlade i da vjerovatno i Vladi odgovara da sporije ažurira tu cijenu, da i ona ima svoj dio profita, kao i Jugopetrolu da ima dio ekstraprofita, tako da se, vjerovatno radi o dogovoru da se kasni sa usklađivanjem cijena u maloprodaji kada cijena nafte na berzi pada, a kada raste oni su vrlo ažurni rekao je on.
Medojević smatra da se i iz predloga budžeta za narednu godnu jasno vidi da, kako je kazao, Đukanović i nema drugu ideju, osim da troškove glomazne administracije i svojih promašenih ekonomskih odluka prebaci na građane.
Troškovi se prebacuju na sadašnju generaciju kroz povećanu cijenu goriva, poreza i akciza i na buduće generacije kroz teret duga koji treba da otplaćuju kazao je on.
Medojević je istakao da je nafta na svjetskom tržištu pojeftinila zbog ekonomskog rata koji vode SAD sa Rusijom, te da se radi o vještačkom padu cijena koji je prbuzrokovan političkim, a ne tržišnim razlozima.
Ekonomski analitičar Siniša Lekić takođe smatra da trend smanjenja cijene nafte u svijetu nije u skladu sa smanjivanjem cijena goriva u Crnoj Gori.
Očito da distributeri i država nijesu previše oduševljeni tim trendom, jer je gorivo značajan izvor prihoda za državnu kasu, a pad cijena nafte rezultira i manjim akcizama, koje bi trebalo da budu nadomještene većom potrošnjom goriva. Kada je Crna Gora u pitanju čudno je da se negativni trendovi koji se dešavaju u svijetu, poput ekonomske krize, brzo osjete kod nas, dok smo spori kada je u pitanju refleksija svjetskog tržišta na u vezi sa smanjenjem cijena goriva, naveo je on.
Lekić je istakao da i TNG gas za sada stoji na istoj razini, iako je direktno vezan za cijenu nafte.
Svakako da monopol distibutera goriva utiče da se sve usporeno radi, kako bi efekti pada po njihovu kompaniju bili što manji. Ukupno gledano mala ekonomija Crne Gore trebalo bi fleksibillnije da reaguje na globalne trendove, ali je očito da je tržište naviknuto na dosadašnje cijene goriva, pa sada lanac proizvođača koristi ovu situaciju da pokrije ranije gubitke smatra Lekić uz ocjenu da bi pad cijena nafte trebalo da prati i pojeftinjenje prevoza.
Litar eurosupera 98 i 95 od ponedeljka je jeftiniji sedam centi i košta 1,18 eura, odnosno 1,15 eura, eurodizel je pojeftinio šest centi na 1,08 eura. Cijene lož ulja za veleprodaju i lož ulja za grijanje niže su šest centi i koštaju 1,05 eura, odnosno 77 centa.
Iz Jugopetrola juče nijesmo uspjeli da dobijemo komentar.
Pojeftinjenja od avgusta
Iz Ministarstva ekonomije kazali su da su maloprodajne cijene naftnih derivata definisane uredbom o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata prema kojoj su osnovni parametri koji određuju vrijednost maloprodajne cijene: uvozna/ nabavna cijena po litru (plats kotacije i odnos eura prema dolaru), takse, porezi i naknade (PDV, akcize), te gubici i pripadajući troškovi.
Prema uredbi, prilikom obračuna uzima se u obzir prosječna vrijednost naftnih derivata u obračunskom periodu, tako da nabavna vrijednost naftnih derivata u obračunskom periodu određuje nivo korekcije naveli su iz ministarstva.
Iz resornog ministarstva su podsjetili da je cijena BMB 98 i BMB 95 u januaru ove godine iznosila 1.38, odnosno 1.35 eura i da je prva promjena cijene bila u aprilu, kada je BMB 98 koštao 1.40, a BMB 95 1.37 eura, što je jedini rast i najviša cijena benzina u ovoj godini.
Od avgusta imamo konstantan pad cijena naftnih derivata, pa možemo reći da su u decembru ove godine BMB 98 sa cijenom od 1.18 i BMB 95 sa cijenom od 1.15 eura po litru najniže cijene naftnih derivata u poslednje četiri godine. Tako, na primjer, cijena BMB 95 je poslednji put bila na nivou od 1.15 eura u martu 2010 godine, naveli su iz ministarstva.
