Montenegro erlajnzu (MA) je potrebna državna pomoć zbog uticaja pandemije na poslovanje i ta podrška je uslov opstanka te kompanije, saopštio je Pobjedi hrvatski vazduhoplovni analitičar kompanije ZAMAaero Alen Šćuric. On je poručio Vladi da je MA apsolutno potreban Crnoj Gori, kao i da ne bi trebalo dozvoliti da, kao zemlja koja živi od turizma, ostane bez nacionalne avio-kompanije. Poručio je novoj Vladi da ne treba da nastave sa procesom davanja u zakup aerodroma, jer bi se dobilo ekstremno malo novca, uz izostanak benefita.

– Naravno da je MA potrebna državna pomoć. Svoje avio-kompanije radi kovida-19 pomažu baš sve države Evrope i zar je normalno da Crna Gora to jedino ne radi? Sve države i avio-kompanije iz Evrope i svijeta su konstatovale da nema baš nikakvog načina da prežive bez pomoći – kazao je Šćuric Pobjedi.

Evropska komisija odobrila je prije nekoliko dana državnu podršku Kroacija erlajnzu od 11,7 miliona eura za naknadu štete uzrokovane pandemijom. Hrvatska vlada je sredinom prošlog mjeseca odobrila državnu podršku domaćem avio-prevozniku od 11. marta do 30. juna.

Pomoć

– Nije Kroacija erlajnz jedina kojoj je odobrena ova pomoć u Evropi. Upravo tim putem treba ići i crnogorska vlada – smatra Šćuric.
Naveo je da je tokom pandemije pomoć država različita, od pomaganja zadržavanja zaposlenosti (minimalne plate radnika), preko investicija u vlasništvo preduzeća, te povećanja udjela, pa do povoljnih pozajmica sa odloženim plaćanjem. Najveću pomoć dobili su Lufthansa (devet milijardi eura) i Er Frans (sedam milijardi).

Gubici MA za devet mjeseci ove godine su 14,9 miliona eura, a promet je pao 80 odsto, saopštio je nedavno izvršni direktor kompanije Vlastimir Ristić. Zakonom o konsolidaciji MA, koji je usvojen lani, predviđeno je 155 miliona eura pomoći ovoj kompaniji. Ristić je nedavno kazao i da ta pomoć neće biti dovoljna da sačuva kompaniju, već će morati da uslijedi i pomoć zbog kovida-19.

– Iznos od 155 miliona eura nije malen. Ima kompanija u Evropi koje su dobile manje novca za restrukturiranje, no ima ih i koje su dobile znatno više. Sa tim novcem MA se otvorila mogućnost da napravi ono što je napravio Erbaltik, LOT i niz drugih kompanja, da se kvalitetno restrukturira, te u vrlo kratko vrijeme postane profitabilna kompanija, da donosi Crnoj Gori novac, te da se proširi na okolne države, kao na primjer BiH, Kosovo i Makedoniju – rekao je Šćuric.

On smatra da MA sam, bez investicije države, te uz istovremeno restrukturiranje, ni na koji način ne može da popravi svoju sadašnju poziciju na tržištu i ostvari bolje poslovne rezultate.

– No, pritom, nemojmo miješati pomoć vezanu uz kovid-19 i novac za restrukturiranje. To su dva potpuno odvojena pojma. Kako MA nije dobio pomoć za posljedice kovida-19, bio je prisiljen trošiti novac za restrukturiranje, koje zapravo još nije ni pokrenuto, a i ne može u ovakvoj krizi – izjavio je Šćuric.
Poručio je da je Crnoj Gori apsolutno potrebna nacionalna avio-kompanija.

– Pogledajte primjer Ljubljane koja je nekada bila broj jedan vazdušna luka regije. Danas ima dana kada na aerodromu u Ljubljani nema nijednog jedinog leta, a većinu dana u sedmici ima tek jedan do dva. Manje i od aerodroma Tivat, a neuporedivo manje od podgoričkog aerodroma, čak i od sarajevskog – kazao je Šćuric.

Prema njegovim riječima, ljubljanski aerodrom danas je na nivou tuzlanskog i niškog, dok je slovenačko vazduhoplovstvo koje je bilo vrh regije danas debelo ispod BiH.

– I sve to radi bankrota Adrie. Može li to sebi dozvoliti Crna Gora, koja živi od turizma i koja za razliku od Slovenije nije u središtu Evrope i na automobilskoj udaljenosti je od većine Evrope. Konačno nije li indikativan primjer Skoplja, Ohrida i Tuzle gdje je Viz er, usprkos ogromnim subvencijama, desetkovao broj linija i sedmičnih polazaka – upozorio je Šćuric.

Stop privatizaciji

Na pitanje da li će i Aerodromima CG zbog pandemije trebati državna pomoć odgovorio je da to zavisi od finansijskih pokazatelja.

– BiH je to već učinila i za svoje aerodrome izdvojila 3,1 milion eura, Slovenija daje Ljubljani pet miliona i neke druge države su to učinile. Uz to, nemojte zaboraviti da je tokom ljeta promet iz crnogorskih aerodroma bio više nego skroman, jer nijesu bili mogući letovi prema Rusiji i Srbiji. Stoga je Crna Gora imala neuporedivo manje letova i putnika nego Hrvatska. Nažalost, na ovo sami aerodromi nijesu mogli uticati, posebno na zatvorenost prema Srbiji, pa nije ni fer da sami snose finansijske posljedice – smatra Šćuric.

On je novoj crnogorskoj vladi poručio da ne treba da nastavi sa procesom davanja u zakup crnogorskih aerodoma, koji je započela prošla vlada. – Ni slučajno. To nije imalo finansijskog rezona ni prije kovida-19, a sada to bi bilo krajnje ludilo. Dobilo bi se ekstremno malo novaca, uz izostanak benefita. Nijesu li loši primjeri koncesija u regiji, gdje konsecionare nije bilo briga za saobraćajnu povezanost, a neki traže i ogromne kompenzacije i benefite radi kovida-19 – saopštio je Šćuric.

On je naveo da koncesionar sam ubire profit u uspješnim godinama, a kada se desi globalna kriza oni nijesu odgovorni za rizik i gubitke prebacuje na poreske obveznike.

– Nažalost, svi primjeri koncesija u okruženju su vrlo loši, a ni jedan nije dobar. Konačno, zašto davati u koncesiju kompaniju koja stvara profit i sama može finansirati svoj razvoj – zaključio je Šćuric.

Izvor: Pobjeda