Kupci nešto više od polovine prodatih stanova u Zagrebu u 2024. godini (55 posto) platili su kvadrat stana između dvije i tri hiljade eura, dok je tek svaki peti kupac imao sreću da četvorni metar plati ispod dvije hiljade eura. Čak 21 posto kupaca za kvadrat stana izdvojilo je između tri i četiri hiljade eura, a samo četiri posto „odlikaša“ kupilo je stan čija je cijena bila veća od četiri hiljade eura po kvadratu.
Ovo proizlazi iz analize koju je sprovela agencija Imperium Immobiliare na osnovu oko pet hiljada podataka o kupoprodajama stanova iz sistema e-nekretnine.
Gledano po gradskim kvartovima, analiza pokazuje da je i dalje najskuplji Donji Grad, sa prosječnom cijenom od 3.648 eura po kvadratnom metru u trećem kvartalu 2024. godine. Slijedi ga Trnje s 2.896 eura, dok je treći Maksimir sa 2.746 eura. Četvrto mjesto zauzima Trešnjevka s prosječnom cijenom od 2.725 eura, dok su, vjerovatno zbog većeg udjela novogradnji u kupoprodajama, na petom mjestu Podsused i Vrapče s prosječnom cijenom od 2.656 eura. Zbog činjenice da u prosjek ulaze i stari i novi stanovi, razlike u cijenama po kvartalima za određene kvartove mogu biti prilično velike, u zavisnosti od toga da li je u tom periodu bilo više kupoprodaja novogradnji ili ne.
Ipak, iz dostupnih statističkih podataka mogu se izvući određeni trendovi. Prosječna realizovana cijena kvadratnog metra stana u Zagrebu u trećem kvartalu 2024. godine iznosila je 2.624 eura, što je čak 14 posto više nego u istom kvartalu prošle godine. Najveći rast cijena zabilježen je u Gornjoj Dubravi (38 posto), zatim u Maksimiru (34 posto) i Donjem Gradu (28 posto). Najpovoljniji kvartovi i dalje su Brezovica i Sesvete. Prosječna veličina prodatog stana iznosila je 68 kvadratnih metara.
Kada se analizira obim transakcija, vidljivo je da je ove godine najtraženiji kvart bio Novi Zagreb-Zapad. Vrijednost kupoprodaja stanova u tom kvartu u prva tri kvartala 2024. godine iznosila je oko 136 miliona eura. Na drugom i trećem mjestu nalaze se Trešnjevka i Donji Grad s vrijednostima kupoprodaja od 104, odnosno 103 miliona eura. Novi Zagreb-Zapad prvi je i po broju prodatih kvadrata, sa oko 58,5 hiljada kvadratnih metara, dok Trešnjevka slijedi s nešto manje od 40 hiljada prodatih kvadrata.
Iz trenutnih podataka sistema e-nekretnine moguće je uočiti nastavak pada kupoprodaja (i po vrijednosti transakcija i po broju kvadratnih metara). Međutim, s obzirom na to da unos podataka u ovaj sistem obično kasni, još je teško donositi zaključke o obimu tog pada. Najvjerodostojniji podaci možda su oni Hrvatske narodne banke, koji pokazuju pad broja odobrenih stambenih kredita u prvih osam mjeseci ove godine za 15,8 posto u poređenju s 2023. godinom. S obzirom na rast cijena stanova, kamatnih stopa, kao i činjenicu da je dio kupaca odložio kupovinu nekretnina iščekujući Vladine mjere iz Nacionalne stambene politike, ovakav pad je sasvim očekivan, prenosi seebiz.
