Poznavanje stranih jezika neodvojiv je segment kvalitetnog obrazovanja u kojem leži naša budućnost, ocijenila je šefica Grupe za planiranje i koordinaciju procesa prevođenja pravne tekovine EU u Kancelariji za evropske integracije Jelena Samardžić – Kotri. Na Evropski dan jezika naglasila je potrebu otvaranja studija usmenog i pisanog prevođenja engleskog jezika, uz napomenu da u tom kontekstu trenutno nemamo kadra koji zahtijeva proces pristupanja EU. Univerzitetska profesorica Slavisa Perović kaže da se prevodilački smjer na Institutu za strane jezike ugasio ne baš valjanim razlozima.
Razvoj tolerancije, rušenje kulturnih stereotipa, približavanje drugom i drugačijem, te lakši put do posla – samo su neki od benefita učenja i poznavanja stranih jezika.
Svjestan je toga student medicine Nenad Zindović iz Podgorice, koji govori tri strana jezika i uči četvrti.
„Govorim engleski, to je propratna stvar za naše obrazovanje. Prije četiri godine sam dobio stipendiju da nastavim svoje školovanje u Moskvi i to mi je bila motivacija da naučim ruski jezik. Pored toga, tečno govorim grčki jezik, dopao mi se jer je jako melodičan, unikatan je. Nedavno sam počeo da učim njemački, jer su ogromne mogućnosti sa znanjem tog jezika“, rekao je Zindović.
Da je poznavanje stranih jezika neodvojiv segment kvalitetnog obrazovanja u kojem leži naša budućnost, napominje i šefica Grupe za planiranje i koordinaciju procesa prevođenja pravne tekovine EU u Kancelariji za evropske integracije Jelena Samardžić – Kotri.
Da bi mala ekonomija kakva je Crna Gora bila konkurentna u EU, mora imati kvalitetan kadar, podvlači Samardžić-Kotri za Radio Crne Gore.
„Dakle, naša djeca moraju bolje i brže da usvajaju određena znanja nego djeca u nekim većim sistemima, u moćnijim ekonomijama, a jezik je osnova,“ upozorila je ona.
Tako na primjer, godinu prije pristupanja zemlja kandidat bi u institucije EU trebalo da pošalje između 100 i 200 prevodilaca i jezičkih redaktora.
„Trenutno mi u tom kontekstu nijesmo spremni. Mi moramo mnogo više da se potrudimo da obrazujemo mlade ljude da preuzmu određene odgovornosti. To podrazumijeva stvaranje novih studija za usmeno i pisano prevođenje, ali i druge profesije koje inače ne proizvodimo van konteksta evropskih integracija“, istakla je Samardžić-Kotri.
Univerzitetska profesrica i istaknuta lingvistkinja Slavica Perović podsjeća da je prevodilački smjer na Institutu za strane jezike ugašen.
„Postoji jedan dobar nukleus prevodilačkog kadra koji su već iskusni u tom poslu, koji izvanredno barataju tim rječnikom i koji su sjajni profesori, ali treba da postoji čitava jedna armija koja je logistika u tom pregovaračkom i prevodilačkom procesu. Mislim da nije bilo dovoljno sluha i da se sjajna institucija ugasila nekim ne baš valjanim razlozima“, kazala je Perović.
Samardžić-Kotri navodi primjer Slovenije gdje su prije pristupanja EU formirani fakulteti za prevođenje.
Upitana dokle je Crna Gora stigla kada je riječ o prevodu pravne tekovine EU, ona je podsjetila da pravna tekovina EU ima 200 hiljada strana službenog lista. Pojasnila je da priprema crnogorske verzije predstavlja kompleksan proces i zahtijeva pomoć širokog spektra stručnjaka različitih profila.
„Tako, recimo od akademske zajednice bi očekivali da već imamo sastavljen rječnik crnogorskog jezika koji možemo da upotrebljavamo u izgradnji stručne terminologije, što je jedna od obaveza, zajedno sa pripremom nacionalne verzije pravne tekovine, kao i ostale lingvističke stručne literature koja je neophodna za ovakve poslove,“ rekla je Samardžić-Kotri.
Istakla je da Kancelarija za evropske integracije u ovom procesu gradi terminološku bazu Monterm, koju će moći da koriste svi zainteresovani, bilo da su prevodioci, bilo da su ljudi iz različitih struka, koji se bave pisanjem ili prevođenjem stručne literature.
