Savezni sudija osudio je bivšu tehnološku direktoricu, osnivačicu firme Theranosa Elizabeth Holmes na 11 godina i tri mjeseca zatvora zbog prevare investitora u taj njezin, sada nepostojeći startup za testiranje krvi koji je svojedobno bio procijenjen na 9 milijardi dolara.

Američki okružni sudija Edward Davila u San Hozeu u Kaliforniji osudio je Holmes (38) po tri tačke optužnice za prevaru investitora i jednoj tački za urotu, nakon što je porota osudila prošlog januara u suđenju koje je trajalo tri mjeseca. Tužitelaštvo je predložilo kaznu od 15 godina zatvora, dok je odbrana pozvala sudiju da ne odredi zatvorsku kaznu.

Tokom saslušanja o kazni, Holmes je plakala i rekla da je “ophrvana” svojim neuspjesima, da bi mnoge stvari učinila drugačije da je imala priliku i da osjeća “duboki sram zbog onoga što su ljudi prošli jer ih je iznevjerila”. Sudija Davila rekao je da je to “slučaj prevare u kojem je uzbudljiv poduhvat krenuo s velikim očekivanjima da bi bio razbijen neistinama, lažnim predstavljanjem, prostom ohološću i lažima”.

Očekuje se da će advokati Holmes zatražiti od sudije da joj tokom planirane žalbe dopusti da ostane na slobodi uz jemstvo i da će se žaliti na odluku sudije da potvrdi osudu porote protiv Holmes, kao i na njenu kaznu na 9. Apelacionom sudu SAD-a sa sjedištem u San Francisku.

“Nije bila motivisana pohlepom”

Pomoćnik američkog tužioca Jeff Schenk rekao je Davili tokom saslušanja da bi kazna od 15 godina bila “potvrda da ciljevi ne opravdavaju sredstva”. Advokat Holmes Kevin Downey tražio je kućni pritvor, rekavši da je popustljivost opravdana jer, za razliku od nekoga ko je počinio “veliki zločin”, ona nije bila motivisana pohlepom.

Savezna agencija za uslovne kazne preporučila je kaznu od 9 godina zatvora, prema sudskim dokumentima.

Tužioci su tokom suđenja rekli da je Holmes krivo predstavila Theranosovu tehnologiju i finansije, uključujući tvrdnju da je njegov minijaturni aparat za testiranje krvi mogao da pokrene niz testova iz nekoliko kapi krvi. Firma se potajno oslanjala na konvencionalne aparate drugih firmi za testiranje pacijenata, rekli su tužioci.

Holmes je svjedočila u vlastitu odbranu, rekavši da je u to vrijeme vjerovala da su njene izjave bile tačne. Theranos Inc. je obećao revoluciju u načinu na koji pacijenti primaju dijagnoze zamjenom tradicionalnih laboratorija malim aparatima predviđenim za korištenje u domovima, apotekama, pa čak i na frontu.

Forbes je proglasio Holmes najmlađom milijarderkom na svijetu 2014, kada je imala 30 godina i kada je njen udio u Theranosu bio vrijedan 4,5 milijardi dolara. Theranos je propao nakon što je niz članaka Wall Street Journala 2015. doveo u pitanje njegovu tehnologiju.

Uspon i pad milijarderke koja je prevarila svijet

Elizabeth Holmes, najmlađu milijarderku, mediji su uzdizali kao jednu od uspješnih priča iz Silicijumske doline, nazivajući je ženskim Steveom Jobsom, ali uslijedile su optužbe za prevaru kojima je vrijednost firme Theranos, čija je glavna osnivačica, s devet milijardi dolara pala na znatno manji iznos, nakon čega je Holmes podnijela ostavku a direktorsko mjesto prepustila dosadašnjem glavnom savjetniku Davidu Tayloru.

Od početaka 2003. godine, kad je osnovala farmaceutsku firmu Theranos, preko vrhunca u 2014. godini kad je Forbes proglasio najmlađom milijarderkom, do konačnog pada, slika Holmes u javnosti prošla je transformaciju od mlade rastuće preduzetničke nade do prevarantice koja zlostavlja svoje zaposlene.

Od ideje koja je lansirala u zvijezde, revolucionarne metode vađenja i analiziranja krvi, danas su ostale samo ruševine.

Prije samo osam godina bila je na vrhu svijeta

Već 2014. godine Holmes je, kako piše Business Insider u svom tekstu o njenom padu, bila na vrhu svijeta. Činilo se da ništa ne može stati na put genijalnoj mladoj ženi koja je osmislila revolucionarnu ideju skraćivanja i poboljšanja dijagnostike bolesti iz uzorka krvi pacijenta.

Zanimljivo je da se prva adresa njene firme nalazila na istoj lokaciji kao i osnivača Facebooka Marka Zuckerberga. Kao i on, svoj posao započela je vrlo mlada, s 19 godina, a do svoje tridesete već je ušla u društvo najbogatijih i najmoćnijih preduzetnica. No danas su laboratorije i centri za testiranje njene firme zatvoreni, a ona je optužena za prevaru i prikrivanje.

Elizabeth Holmes rođena je 3. februara 1984. godine u Vašingtonu u dobrostojećoj porodici. Majka Noel radila je u Kongresu, otac Christian za vladine agencije kao što je USAID. U djetinjstvu porodica se iz glavnog grada SAD-a preselila u Hjuston. Legende koje su se isplele oko njenog života, a koje je sama osmislila, kažu da je sa sedam godina pokušala da napravi vlastitu vremensku mašinu puneći bilježnice tehničkim crtežima. A s devet godina izjavila je kako želi da bude milijarderka kad odraste. Te iste godine navodno je u pismu ocu napisala: “U životu želim da otkrijem nešto novo, nešto za što čovječanstvo ni ne zna da je moguće.”

Od rane mladosti bila je, kažu, vrlo kompetitivna, o čemu svjedoči i crtica iz igre s mlađim bratom i rođakom. Kad bi igrali poznatu društvenu igricu Monopol, Elizabeth je insistirala da je odigraju do kraja, skupljajući kuće i hotele sve dok ne bi pobijedila. Ako bi kojim slučajem izgubila, ljutito bi otišla.

Tokom srednje škole razvila je izuzetnu radnu etiku često ostajući budna do kasno zbog učenja. Lako je postala jedna od najboljih učenica, a već tada je pokrenula svoj posao s prodajom softvera Kinezima. Tada je počela i da uči mandarinski jezik, pa je primljena na ljetni program Univerziteta Stenford.

Željela je da upiše medicinu jer je jedan njen predak bio hirurg, ali rano je otkrila da se boji igala. Kasnije će kazati kako je to uticalo da pokrene Theranos.

Na Stenfordu je upisala hemijsko inženjerstvo. Na prvoj godini postala je dobitnica stipendije od 3.000 dolara za istraživački projekt. Nakon prve godine ljeto je provela stažirajući u institutu Genome u Singapuru. Pripravništvo je dobila dijelom i jer je govorila mandarinski.

Osnivanje Theranosa

Na drugoj godini predložila je svom profesoru Channingu Robertsonu da pokrenu firmu. S njegovim blagoslovom, osnovala je Real-Time Cures, koji je kasnije preimenovan u Theranos. Bilo je to u aprilu 2004. godine, a već u decembru primila je investiciju od šest miliona dolara.

Uskoro je napravila patent za uređaj za nošenje koji bi mjerio pacijentovu krv i dozirao lijekove. Do sljedećeg semestra, Holmes je napustila Stenford i počela da radi u podrumu studentske kuće. Do kraja 2010. godine došla je do 92 miliona dolara. Ipak, konkretnih pokazatelja o njenom radu u tom vremenu nije bilo.

Najavljivala revolucionarnu tehnologiju

Njen poslovni model zasnivao se na revolucionarnoj ideji testiranja krvi s malom količinom iz jagodice prsta, za razliku od ostalih tehnologija za koje je potrebno izvaditi nekoliko ampula krvi iz vene, odnosno uređaju za napredno testiranje krvi pod nazivom Edison. Govorila je da će to testiranje omogućiti otkrivanje niza bolesti među kojima su rak i visoki holesterol.

A ona sama najavljivala je demokratizaciju zdravstvene zaštite pomoću šireg pristupa preventivnom liječenju. U intervjuima je govorila kako stvaraju tehnologiju koja iz jedne kapljice krvi može da dijagnostivikuje na stotine bolesti, što će spasiti mnoge živote i promijeniti svijet.

Uskoro je novac počela da prikuplja od poznatih investitora kao što su Oracle, Larry Ellison i Tim Draper, otac prijatelja iz djetinjstva, osnivača poznate VC firme Draper Fisher Jurvetson. Draper je nastavio da je brani i nakon optužbi za prevaru. Novac od investitora uzela je pod uslovom da ne mora da otkrije kako funkcioniše Theraneova tehnologija te da ima zadnju riječ prilikom donošenja odluka.

Opsjednutost tajnošću proširila se na sve aspekte firme do te mjere da je troje bivših zaposlenih tužila zbog otkrivanja poslovnih tajni. U prvoj deceniji gradila je firmu u tajnosti. A bila je opsjednuta i bezbjednošću. Svako ko bi posjetio prostorije firme morao je da potpiše ugovor, a prostorijama se kretao u pratnji osiguranja, čak i do WC-a.

Ugledala se na Stevea Jobsa

Sklonost tajnovitosti je preuzela od jednog od svojih idola iz Silicijumske doline Steva Jobsa. Ali, ne samo to. Počela je da nosi i rolke, postala je veganka, a kao i njen uzor, nikad nije išla na godišnji odmor.

Kažu da je čak i njen netipično za ženu dubok glas bio dio pažljivo osmišljenog imidža koji je stvorila kako bi se uklopila u dominantno muški poslovni svijet. Bila je zahtjevna šefica, željela je da njeni zaposleni rade jednako kao i ona. Od svoje sekretarice je tražila da vodi računa o tome kad zaposleni dolaze i odlaze s posla. Da bi podstakla ljude da duže ostaju na poslu, počela je da naručuje večere oko osam sati.

Što se privatnog života tiče, i on je bio vezan uz firmu koju je gradila. Ubrzo nakon što je napustila fakultet počela je izlaziti s dvadeset godina starijim COO-om Sunnyjem Balwanijem, kojeg je upoznala tokom Stenfordovih ljetnih škola kad joj je pomogao jer su je drugi student zlostavljali. Iako nije imao iskustva u medicini, postao je drugi čovjek firme, a za njega su tvrdili da zlostavlja zaposlene. Bio je zadužen za to da naučnici i inženjeri u Theranosu ne razgovaraju jedni s drugima o poslu. Prekinuli su 2016. godine kad ga je Holmes izbacila iz firme.

Probali je smijeniti još 2008. godine

Uprava je 2008. godine odlučila da smijeni Holmes s mjesta glavne direktorice kako bi je zamijenili nekim iskusnijim, ali ih je ona nakon tri sata nagovorila da odustanu. Kako je Theranos počeo da prikuplja milione za ulaganje, Holmes je postala javna ličnost koja je krasila naslovnice Fortunea i Forbesa, nastupala na TED Talku i učestvovala u panelima s Billom Clintonom.

Theranos je uskoro sklopio partnerstva s Capital Blue Crossom i Cleveland Clinic koji su ponudili testiranje patenta, a s Walgreensom, drugim najvećim farmaceutskim lancem, sklopili su ugovor o testnim centrima. Firma je sklopila i partnerstvo sa Safewayom vrijedno 250 miliona dolara.

Njena kompanija oglašavala se pod motom “Jedna mala kap mijenja sve” – “Potpuno isti testovi, potpuno mali uzorak”.

Holmes je  2011. godine u firmi zaposlila i mlađeg brata Christiana koji nije imao nikakvog iskustva u medicini ili nauci, a prethodno je radio kao analitičar u Vašingtonu nakon što je diplomirao na Univerzitetu Djuk. Mlađi brat je svoje prve dane u Theranosu proveo čitajući sportske vijesti i dovodeći prijatelje s fakulteta u firmu. Njegovu družinu su u firmi zvali Frat Pack i Therabro.

Postala je najmlađa milijarderka na svijetu…

U jednom trenutku Elizabeth je postala najmlađa milijarderka koja je to sama dostigla, s oko 4,5 milijardi. U to vrijeme tehnologija Theranosa postaje sumnjiva naučnicima, a Ian Gibbons, glavni naučnik firme i jedan od prvih zaposlenih upozorava Holmes kako postoje nesavršenosti u tehnologiji te da testovi nisu spremni za javnost.

Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) u avgustu 2015. počinje da istražuje Theranos i pronalazi nepravilnosti u testiranju patenta. U isto vrijeme službenici centra za regulaciju laboratorija (Centers for Medicare and Medicaid Services – CMS) posjetili su kompaniju Theranos gdje su pronašli velike greške u testovima koji su se sprovodili za pacijente.

Dva mjeseca kasnije novinar Wall Street Journala, John Carreyrou, koji prati medicinu i zdravstvo, objavljuje istraživanje o prevari u korištenju tehnologije i to označava kao početak silazne putanje firme. Ovaj novinar otkrio je kako Edison, aparat za testiranje krvi koju koristi Theranos, nije mogao dati tačne rezultate te da je firma u stvari koristila tradicionalnu aparaturu. Za Theranos su se zainteresovale i druge državne i savezne institucije, poput FBI-ja, a Walgreens je potom raskinuo ugovor s tvrtkom.

…A onda se kula od karata počela rušiti

“Ovo se dogodi kada pokušavaš da doneseš promjene: prvo misle da si lud, onda se bore protiv tebe, a potom odjednom promijeniš svijet”, rekla je Holmes, braneći se od optužbi u CNBC-ovoj emisiji Mad Money.

Ipak, u julu 2016. godine izbačena je na dvije godine iz industrije laboratorijskog testiranja. Theranos je do oktobra morao da prekine sva laboratorijska testiranja.

Američka komisija za regulisanje i trgovinu vrijednosnim papirima u martu prošle godine optužila je Holmes i Balwanija za veliku prevaru. Holmes je pristala da se odrekne finansijske kontrole i učešća u donošenju odluka, plati 500.000 dolara kazne i vrati dio Theranosovih dionica. Takođe, nije joj dopušteno da u sljedećih deset godina bude direktor kompanije na berzi, ali joj je dopušteno da bude CEO privatne kompanije. Uprkos optužbama, Holmes je tražila od investitora još novca da spasi firmu.

Theranos je 2018. objavio da se Holmes povlači s mjesta direktorice. Istog dana ministarstvo pravosuđa objavilo je da je federalna porota odlučila da optuži Holmes i Balwanija. Pravosudna tijela, državne agencije i mediji dokrajčili su tako lažnu priču o uspjehu jednog startupa i uspješne investitorke, koja je nizu ozbiljnih investitora “prodala maglu”.

Izvor: Index.hr