Investiciono razvojni fond (IRF) bilježi značajnu ekspanziju kreditne podrške preduzetnicima u Crnoj Gori, a izuzetak ne predstavlja ni najjužnija Opština, poručio je predsjednik Odbora direktora IRF-a Zoran Vukčević prilikom posjete ulcinjskim privrednicima.
Vukčević je sa predsjednikom Opštine Ulcinj Ljorom Nrekićem i saradnicima obišao uspješne ulcinjske privrednike koji su korisnici kreditne podrške IRF-a. Naime, samo u ovoj godini IRF je crnogorskoj privredi plasirao blizu 200 miliona eura, dok je u periodu pandemije, ukupno podržano 650 projekata u iznosu od blizu 140 miliona eura.
“Danas smo bili u prilici da vidimo zaista uspješne preduzetnike u Ulcinju, korisnike kredita IRF-a. Kao što je poznato IRF je posebno posvećen razvoju preduzetništva i ukupnog biznisa u Crnoj Gori. U opštini Ulcinju smo do sada ukupno plasirali preko 41 milion eura, u prethodne tri godine 21 milion, od čega samo u ovoj godini blizu 6 miliona eura. Sve to nam govori da je u toku značajna ekspanzija rasta kreditne podrške generalno preduzetnicima u Crnoj Gori i naravno u Ulcinju. Naravno, mi ćemo sa podrškom nastaviti i u narednom periodu”, poručio je Vukčević.
On je dodatno kazao da IRF, u okviru Trećeg paketa mjera Vlade, omogućava svim uspješnim preduzetnicima u Crnoj Gori da kroz kreditne linije ublaže negativan uticaj ukupne situacije.
“U okviru Trećeg paketa mjera IRF ima ukupno 39 kreditnih linija koje su upravo usmjerene da crnogorskoj ekonomiji već od sljedeće godine omogućimo da nastavi sa rastom”, podsjetio je Vukčević.
Pomenute kreditne linije obuhvataju sve privredne grane, pa su u ponudi kreditne linije za podršku turizmu, poljoprivredi, zatim proizvodnji, a tu su i zasebne kreditne linije za rješavanje problema nelikvidnosti, što je zbog trenutne situacije najveći problem postojećih preduzeća kako u Ulcinju, tako i u Crnoj Gori.
Upravo u okviru Trećeg paketa mjera, IRF nudi mogućnost reprograma čime se privrednicima omogućava da se sopstvene obaveze svedu na najmanju moguću mjeru, što u krajnjem rješava problem nelikvidnosti.
“Takođe, u nekim sektorima kao što su poljoprivreda i turizam, koji su najviše pogođeni krizom koju je pandemija iazazvala, država je omogućila subvencioniranu kamatnu stopu. Upravo moramo voditi računa kad je u pitanju turizam, koji čini 25 % BDP-a i moramo voditi računa da ovaj sektor preživi ove okolnosti. To je značajan impuls za preduzetnike da opstanu na tržištu, što je naš primarni cilj”, naveo je predsjednik Odbora direktora IRF-a.
Prema njegovim riječima, Fond je uradio sve da obezbijedi sredstva do kraja tekuće godine, a u toku su završni razgovori kako bi se obezbijedila kompletna sredstva za narednu godinu.
“Stoga, kada je u pitanju uloga IRF-a tu nema nikakve dileme – Bićemo u funkciji crnogorskih preduzetnika i optimista sam da ćemo prebroditi i ovu krizu apsolutno hrabro, pametno i odgovorno, u skladu sa svim relevantnim biznis uslovima koji su neophodni kako bismo omogućili oporavak crnogorske ekonomije u narednoj godini, posebno u djelatnostima koje su najviše pogođene, kao što su turizam i poljoprivreda”, zaključio je Vukčević.
Pored izazova sa kojima se crnogorska privreda susrijeće, tema sastanka bile su i investicije koje su važne za Ulcinj, rekao je predsjednik Opštine Ljoro Nrekić.
“Između ostalog smo razgovarali o tome kako možemo da konkurišemo za jedan kredit infrastrukturnog karaktera. Radi se o projektu spajanja bulevara Skenderbega sa bulevarom Teuta. Vrijednost investicije je oko pet i po miliona, i očekujem da će Opština, IRF i Ministarstvo finansija u narednih 10 dana pronaći modul za realizaciju ovog kapitalnog investicionog projekta koji bi spojio grad sa Velikom plažom”, naveo je Nrekić, pohvalivši ulogu IRF-a u borbi sa ekonomskim posljedicama pandemije.
Vlasnik hotela Palata Venezia Gani Resulbegović je nakon sastanka ocijenio da trenutna situacija nije nimalo laka, ali i da se određenom cjenovnom korekcijom mogu ublažiti posljedice koje je pandemija ostavila na crnogorski turizam.
“Hrabriji smo svakim danom sve više, a već imamo relativno dosta stranih turista. Naravno, Fond nam je zaista pomogao u ovoj situaciji. U ovom neizvjesnom periodu su nam pružili ruku i zaista im se zahvaljujem na tome”, naveo je Resulbegović.
Kriza izazvana pandemijom je pogodila sektor industrije, sudeći po riječima Kabila Kurtija, direktora fabrike namještaja Kurti.
“Ipak, zahavljujući Vladi Crne Gore koja je u Prvom paketu mjera pomogla pri refundiranju plata, mi smo sačuvali radnu snagu. Takođe, iskoristili smo i Treći paket mjera pomoći, gdje nam je naš dugogodišnji partner IRF pomogao sa likvidnošću”, kazao je Kurti.
Značajnu podršku IRF-a ima i Amel Hodžić, direktor firme iz sektora trgovine Nedim Commerce, koja je od ove godine u svoj domen poslovanja uključila i turizam.
“Od starta nas je IRF prepoznao kao korektnog partnera i u izazovnim vremenima uvijek je bio dostupan za saradnju i kvalitetan dogovor. Trenutno je situacija takva kakva jeste u cijelom svijetu, kod nas konkretnih posljedica nema i uspjeli smo da sačuvamo kompletan personal. Dalja situacija je nepredvidiva, mi se nadamo da će sve krenuti na bolje”, kazao je Hodžić.
U okviru radne posjete Ulcinju, održan je i sastanak sa ulcinjskim privrednicima, koji su na licu mjesta dobili sve tražene odgovore na temu prevazilaženja aktuelne krize izazvane pandemijom korona virusa, od strane predsjednika Opštine Ulcinj Ljora Nrekića, predsjednika OD IRF-a Zorana Vukčevića, državnog sekretara u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damira Davidovića, kao i ministra kulture Aleksandra Bogdanovića. Na sastanku je bilo riječi o prevazilaženju problema nastalih kao posljedica pandemije, pa su predstavnici turističkih objekata, zakupci plaža i noćnih klubova, kao i predstvanici građevinarstva i umjetnosti i kulture, iznijeli svoje probleme u poslovanju i dobili adekvatne odgovore kome treba da se obrate za njihovo prevazilažnje kada su u pitanju dobijanje kreditnih sredstava od Investiciono-razvojnog fonda i subvenionisanje kamatnih stopa koje su resorna ministarstva obezbijedila ovim povodom.
Izvor: InfoBiro Montenegro
