Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje na kraju januara ove godine nezaposlena su bila 56.233 građanina, od kojih dominantnu većinu čine žene i to čak 33.642.

Na drugoj strani, veliki je broj i nezaposlenih muškaraca i to 22.591, odnosno 11.051 manje nego pripadnica nježnijeg pola. Prema ovoj računici ispada da je skoro dvije trećine žena bez posla u ukupnom broju nezaposlenih.

Prema poslednjim podacima o radno sposobnom stanovništvu, koje je objavila Uprava za statistiku, muškarci čine 152,9 hiljada ili 55,9 odsto, a žene 120,4 hiljade, dok ukupan broj stanovništva van radne snage čine žene 134,5 hiljada ili 59,7 odsto, a muškarci 90,7 hiljada. Ukoliko imamo u vidu ovaj podatak da je preko 120.000 žena radno sposobno, a da ih je na evidenciji Zavoda preko 33.600, može se konstatovati da je bez zaposlenja skoro svaka četvrta radno sposobna žena.

Andrijana Vujičić iz pokreta Alternativa u razgovoru za “Dan” ocjenjuje da podatak o ogromnom broju žena na biroima rada govori da su one manje poželjne za zapošljavanje od muškaraca.

“Razlog za to je stav privatnika: Planiraš li da rađaš?! Sa ovi pitanjem suočava se skoro svaka žena kad ode na razgovor za posao. To ne samo da je podlo već je protiv interesa ove države. Svaka dobra država gleda da stimuliše rađanje, rad, proizvodnju. Naša se ne brine o pravima žena. Zapošljavanje je samo jedan od tih primjera. Drugi razlog zašto su žene više na Zavodu jeste to što poslodavci ne vole da im zaposleni rade samo posao za koji su plaćeni. Oni često očekuju i da zaposleni radi na mnogo radnih mjesta. Žene kao nježnija bića, delikatnija po svemu, ne mogu da rade fizičke poslove koliko se očekuje od muškaraca”, navodi ona.

Vujičić kaže da su, osim toga, žene često odlučnije u namjeri da se suprotstave poslodavcu. Kako ističe, više nego muškarci.

“Mnogo su hrabrije u borbi za svoja prava. Treći razlog je zato što smo prosto jedno diskriminatorsko društvo koje nema povjerenja u ženu automehaničara ili inženjera ili vozača autobusa. To nas sveukupno srozava i kao državu i kao društvo. A povlači i još mnogo tema. Da li je ženama teže doći do rukovodeće pozicije nego muškarcima? Da li žene češće doživljavaju seksualno uznemiravanje u odnosu na muškarce? Da li su ženama plate iste kao muškarcima?”, ističe Vujičić.

A o ravnopravnosti se govorilo i u Skupštini, ali na malo drugačiji način, odnosno, na poziv Državne revizorske institucije održan je sastanak sa predstavnicama skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost, Ženskog kluba Skupštine, Sekretarijata Savjeta za konkurentnost, Vestminsterske fondacije za demokratiju i eksternim ekspertkinjama.

“Tema je bila unapređenje oblasti rodne ravnopravnosti, rodno odgovornog budzetiranja i kontrole raspolaganja javnim sredstvima i uspješnosti sprovođenja javnih politika u ovoj oblasti. Rodno odgovorno budzetiranje se ističe kao posebno važan i efikasan alat za jednaku distribuciju javnih finansija za potrebe koje imaju pripadnici ženske i muške populacije, a time se i direktno utiče na rodnu ravnopravnost. U tom smislu, sastanak je bio odlična prilika da prisutni saznaju više o ulozi i aktivnostima DRI u pomenutim oblastima, ali i o aktivnostima ostalih važnih subjekata za ovaj proces”, saopšteno je nakon sastanka.