Cijena zlata probila je 2.000 dolara za uncu ali analitičari pronogziraju da može otići i na 4.000 dolara
Cijena zlata na spot tržištu je ove godine prešla 2.000 dolara za uncu – što je istorijski rekord za ovaj plemenit metal. Od početka godine cijena je skočila skoro 10 odsto i tako nastavila rast od novembra, posle prošlodišnjeg pada na 1.600 dolara.
U intervjuu za „Blumberg Adrija konekt“ (Bloomberg Adria Connect), generalni direktor (CEO) i osnivačica „Tim Valores“ iz Ljubljane, Irena Linasi Rogač, kaže da ovaj plemeniti metal ima još prostora za rast.
– Skoro svi na tržištu imaju ocjenu da će zlato do 2030. godine dostići preko 4.000 dolara za uncu – to je duplo više nego danas. Znamo da ono što se veže za novac, depozite, obveznice, osiguranja, druge penzijske fondovi, ima preniski prinos za vlasnike i to nije dovoljno da pokriva inflaciju. To znači da ostaju samo nekretnine, dionice i plemeniti metali. A od onog što svaki dan možeš da prodaš, jer ne znaš kakva će da bude situacija – najlakše se prodaju plemeniti metali – kaže Linasi Rogač.
Ttržište obveznica ne pokriva više inflaciju
Odnos investitora prema zlatu zanimljivo je pratiti i kroz istoriju – otkako se dolar odvojio od zlatne podloge 1971. godine (ukidanje Bretonvudskih sporazuma), cijena zlata je rasla do dosadašnjeg istorijskog maksimuma u ranim 1980-tim a nakon toga, ovaj plemenit metal nije uspijevao da drži korak sa inflacijom. Dans je sutiacija skroz drugačija.
– Banke su tada odlučile da uvedu kamatne stope od 20 odsto na depozite i tako se sačuvaju od prebrzog rasta zlata. Danas više nisu takva vremena. Uz sve to, tada je na svijetu bilo četiri milijarde ljudi, sada ih je sedam milijardi. Kina, Indija i ostale države nisu imale uloge na tržištu kakve imaju danas – kaže Linas Rogač ocjenjujući da su postojeću uslovi dobra podloga za dalji rast cijena zlata.
Trajektorija cijene zlata išla je uzlaznom putanjom u posljednjih dvadeset godina – politička bitka zbog granice američkog federalnog duga je prethodila prvom od značajna dva skoka cijene – drugi je došao tokom kovid pandemije.
Najniža tačka zabilježena je prije 10 godina, kada je postalo jasno da očajničke monetarne mjere nakon Velike finansijske krize 2008/09. nisu podstakle inflaciju. Međutim, tokom protekle godine, zlato se držalo na nižem nivou uprkos inflaciji koja je hvatala zamaha.
Šta se promijenilo sada? Bloombergovi analitičari ukazuju na kretanja na tržištu obveznica – niži prinosi čine zlato poželjnijom investicijom – a trajektorije cijena su gotovo savršeno sinhronizovane.
– Jasno je da tržište obveznica ne pokriva više inflaciju – svi traže nešto što bi očuvalo vrednost imovine. Zato sad nije vrijeme za bankarske depozite i državne obveznice – smatra Linasi Rogač.
Srebro možda i bolja investicija
Veliki povrtak u ovoj godini ima i srebro – a Rogač vjeruje da ono ima potencijal da bude čak i lukrativnije za investitore od zlata.
– Srebro ima još i viši potencijal nego zlato, jer kad pogledamo proizvodnju zlata, godišnje se proizvede oko 3.000 tona, a srebro oko 30.000 tona. Srebro je ujedno i jedan od najtraženijih elemenata, pogotovo u zelenoj industriji u narednih deset godina, zato je moja prognoza da srebro ima i viši doprinos za klijente nego zlato – zaključila je ona.
Izvor: 24sedam
