Analitičari najvećih konsultantskih kompanija u svijetu razradili su tri scenarija kako se može odvijati situacija sa pandemijom korona virusa do kraja ove godine: optimistički, loš ali ne i katastrofičan i najgori. Smatraju da drugi scenario u ovom trenutku djeluje najrealnije, ali i sami iskazuju velike rezerve prema ovim pognozama jer je zbog do sada iskazanih osobenosti virusa teško predvidjeti krajnje posljedice.
Oprimistički: brz oporavak
Prvi scenario je optimistički, odnosno predviđa brz zdravstveni oporavak, pa time i bolje izglede za ekonomiju. Prema toj verziji, pokazuje se kao tačna pretpostavka da je virus osjetljiv na promjene godišnjih doba i sa rastom temperature povlači se u svom žarištu, odnosno u kineskoj pokrajini Hubei već do kraja marta. Sredinom maja vrhunac epidemije prolazi i u drugim područjima u svijetu koja su zahvaćena zarazom, a na jugu Evrope možda i nešto ranije, zbog veće izloženosti virusa suncu. Najduže se zadržava na Srednjem istoku, ali i tamo epidemija slabi i nestaje do kraja juna.
Relativno spor oporavak
Drugi, i prema mišljenju stručnjaka za sada najvjerovatniji scenario donosi relativno spor zdravstveni oporavak od virusa, pa time i globalno usporavanje ekonomije, s relativno ozbiljnim padom privrednog rasta zbog trendova koji su obilježili početak ove godine. To na globalnom nivou znači pad BDP sa 2,5 odsto na 1,5 odsto, maksimalno dva odsto. Ova varijanta se takođe zasniva na pretpostavci da je virus osetljiv na promjene klimatskih uslova, ali zbog brzine širenja epidemije oporavak je sporiji nego u prvom scenariju.
Kina se u ovoj verziji zdrarvstveno oporavlja do kraja marta, ali je virus aktivan u drugim regionima u svijetu do kraja juna, kada će početi da se povlači. Iza sebe ostavlja velike ekonomske posljedice, pre svega zbog šestomjesečnog zaustavljanja mnogih privrednih aktivnosti.
Prema tom scenariju, sve do kraja godine osjećaće se posljedice: turisti i dalje neće putovati ili će to činiti samo na kratkim destinacijama i to automobilom, u prodavnicama će i dalje nedostajati tehničke robe, a najveće posljedice, osim aviokompanija, mogli bi da pretrpe trgovci proizvodima koji se zasnivaju na tehnološkim komponentama iz Kine.
Najgora varijanta: sve staje dok se virus sam ne iscrpi
Treći scenario donosi katastrofu. Zdravstvenu, jer će se pokazati da virus nije osjetljiv na promjene klimatskih uslova. To onda ima za posljedicu da se početna epidemija neće završiti, nego će se, uz vjerojatne dodatne mutacije samog virusa, transformisati u globalnu, dugotrajnu pandemiju bez predvidljivog roka trajanja.
Tu statistike više ne pomažu, niti je moguće savjetovati kompanije šta su najbolje poslovne opcije u takvoj situaciji. Umjesto umjerenog optimizma iz prva dva scenarija, to bi bila situacija u kojoj drastično pada tražnja na tržištu, kupuju se samo najosnovniji proizvodi neophodni za život. Benzin je jeftin, jer se ne putuje. Izvoz zamire, roba iz uvoza je skupa, neisplativa uvoznicima, svijet je u dubokoj recesiji, u kojoj, zbog osnovnog zdravstvenog uzroka, nijedna od poznatih ekonomskih poluga ne funkcioniše. Finansijska tržišta su u kliničkoj smrti. Ako se ne pronađe lijek protiv korone, u tom, najgorem scenariju, svijet će biti prisiljen da čeka na prirodan kraj širenja virusa, odnosno da se iscrpu mogućnosti za njegovo širenje.
Izvor: Bif.rs
