Nakon stupanja na dužnost predsjednika Amerike, Donald Tramp je obećavao ekonomski prosperitet, a njegov glavni adut su bile mjere, poput značajnog smanjenja poreza i izgradnje infrastrukture, što je trebalo da obezbedi otvaranje novih radnih mjesta.
Međutim, kako vrijeme odmiče, a najavljenih radikalnih mjera nema, kao ni vidljivih rezultata u vidu obećanog rasta BDP-a od preko 3 odsto ili povećanja zaposlenosti, splasnulo je oduševljenje, kako investitora, tako ekonomista.
Obećanje o poreskom rasterećenju, koje je Tramp najavljivao, bilo je razlog za rast vrijednosti akcija, posebno posle njegove pobjede u novembru prošle godine. Naime, tada je najavljeno da će porez na dobit biti smanjen sa 35 na 15 odsto, ali do sada to još nije učinjeno, a čini se i da se ne zna kada će biti. Na nedavno održanoj večeri Trampa sa senatorima, predsjednik SAD je rekao da želi da stvori konkurentan poreski sistem za preduzeća, zatim, da ukine oporezivanje dobiti multinacionalnih kompanija, koja je ostvarena u inostranstvu, a u planu je i smanjenje poreza za građane. Iako u Trampovoj administraciji uvjeravaju da poreska reforma neće imati negativan efekat na budžet, ekonomisti nisu saglasni s tim. Oni smatraju da toliki procenat smanjenja poreza nije realan, već da bi trebalo ići s umjerenijim rasterećenjem poreskih obveznika. Možda je razlog za kašnjenje poreske reforme upravo u činjenici da nije jasno kako će se nadomjestiti “rupa” u na prihodnoj strani budžeta nakon smanjenja poreza.
Splasnulo oduševljenje ekonomista i investitora
Ekonomisti smatraju da su mali izgledi za recesiju, ali nisu previše optimistični ni u pogledu privrednog rasta. Tome u velikoj mjeri doprinosi neizvjesnost u vezi mjera, koje Tramp priprema za podsticaj rasta BDP-a. Prema istraživanju Nacionalnog udruženja poslovnih ekonomista – NABE (National Association for Business Economics), ekonomisti procjenjuju da će privredni rast u ovoj godini iznositi 2,2 odsto, a u narednoj 2,4 odsto. Od 50 anketiranih ekonomista, gotovo polovina smatra da postoje rizici za usporavanje ekonomske aktivnosti, dok je taj stav prije tri mjeseca imalo 36 odsto. Istovremeno, smanjen je broj optimista, koji vjeruju da bi rast BDP-a mogao premašiti projektovane stope, i njih je sada 43 odsto, dok ih je prije tri mjeseca bilo 60 odsto. U NABE ocjenjuju da su dva razloga za to: zaoštravanje odnosa sa Severnom Korejom i restriktivnost monetarne politike FED-a.
Kad je riječ o smanjenju poreza do kraja godine, procenat onih koji vjeruju u to obećanje smanjen je sa 83 na 73 odsto, u odnosu na istraživanje prije tri mjeseca. U planove u vezi ulaganja u infrastrukturu vjeruje 61 odsto, dok je prije tri mjeseca vjerovalo 83 odsto anketiranih. Prema ocjeni stručnjaka NABE, teško da će i do kraja sledeće godine doći do poreske reforme, koja očigledno nema podršku u Kongresu.
FED ne vjeruje obećanjima, traži rezultate
Američka centralna banka – FED je prošle nedjelje donijela odluku da ključnu kamatnu stopu zadrži na istom nivou od 1 do 1,25 odsto i najavila da će do kraja godine doći do još jednog povećanja kamata, što će biti treće po redu u 2017. godini. FED će postepeno podizati kamatne stope, nakon analize ekonomskih kretanja. To se može očekivati ukoliko niska inflacija bude jačala, a projektovani nivo je 2 odsto i ukoliko se bude povećavao broj zaposlenih. Prema podacima privatne agencije za zapošljavanje ADP, u julu su preduzeća u SAD otvorila solidnih 178.000 radnih mjesta. Solidnih, zato što je u februaru ove godine taj broj iznosio 298.000, što je bilo najviše radnih mjesta u prethodne tri godine. Tada su prognoze bile veoma optimistične, a i FED se odlučio da u dva navrata podigne kamatnu stopu.
Međutim, u prvih šest mjeseci ove godine, u prosjeku je otvarano oko 180.000 novih radnih mjesta mjesečno, što je, ipak, nešto manje u odnosu na prošlu godinu. Analitičari ocjenjuju da je FED odlučio da odluku o povećanju kamatne stope ostavi za decembar baš iz razloga usporavanja američke privrede.
MMF je u julu smanjio prognozu za privredni rast SAD za 2017. i 2018. godinu sa 2,3 i 2,5 na 2,1 odsto. I prema nedavno objavljenim projekcijama OECD-a, privredni rast SAD iznosiće 2,1 odsto. Direktorka MMF-a Kristin Lagard je istakla da će ciljani privredni rast u SAD biti teško dostignut i ukazala na spor tempo reformi otkako je Donald Tramp postao predsjednik SAD. “Mislimo da će biti veoma teško. Posebno ako tempo reformi ostane spor kao što je sada. To je suprotno od ostatka svijeta”, izjavila je Lagard za CBS na pitanje o sposobnosti američke vlade da dostignu ciljani rast od tri odsto ili više.
S druge strane, privreda EU se oporavlja i jača njena zajednička valuta. Naime, euro je prema dolaru od početka godine ojačao oko 15 odsto. To će svakako otežati Trampovoj administraciji da dostigne željene ciljeve, ali i da ispuni očekivanja investitora, koja su u velikoj mjeri uticala i na njegovu pobjedu na predsjedničkim izborima.
Ekonomski online
