Kada ste povezani na internet, nikada ne možete da znate odakle vas sve vrebaju opasnosti. Evo samo nekoliko najčešćih načina na koje prevaranti pokušavaju da otmu vaše podatke, kao i načina da se zašitite.
1. Phishing
Lažni mejlovi i ostale poruke (koje se šalju putem SMS-a, Tvitera, Skajpa i bilo kojih drugih aplikacija za komunikaciju) mogu vas navesti da date svoje lične podatke. Sve što je potrebno je naizgled vjerodostojna poruka, i nekoliko trenutaka kasnije – prevareni ste.
Zašto biste to dozvolili? Pa, zahvaljujući načinu na koji se kreira poruka, grafici i svemu ostalom što vas može navesti da je u pitanju sasvim legitimna poruka ili internet-stranica. Pravi logotip tu i tamo, obrazac za ostavljanje podataka, i ukoliko ste nepažljivi, sajber kriminalci lako mogu da vas prevare.
Skoro uvjek, međutim, phishing mejlove zaustavlja sam mejl klijent koji koristite, a za slučaj da se to ne desi, morate uvjek pažljivo da čitate mejlove. Gotovo sigurno će biti gramatičkih i pravopisnih grešaka u “lažnjacima”, što nijedna prava institucija ne bi dozvolila.
Izbjegnite “pecanje”: Nikada nemojte da kliknete na linkove u porukama koje, navodno, dolaze od vaše banke i sličnih institucija. Umjesto toga, uvek otvorite svoj web pregledač, idite na zvaničnu internet-stranicu institucije, i tamo uradite sve što vam je potrebno.
2. Kloniranje
Umesto da fizički ukradu vašu kreditnu karticu, sajber-kriminalci mogu da se odluče i na kloniranje detalja. Te informacije mogu se zatim da koriste za pravljenje duplikata, ili da ih unesu tamo gdje je potrebno ako je kupovina putem interneta u pitanju.
Za kloniranje platne kartice, dovoljno je koristiti malene uređaje koji mogu da stanu na dlan. Oni preuzimaju podatke sa crne trake, a ti podaci se zatim koriste za pravljenje kopije. To je tehnika koja se proširila i na bankomate.
Spriječite kloniranje: uvjek držite karticu u ruci, koristiti beskontaktno plaćanje tamo gdje je to moguće, provjerite uvjek da li vam nešto na bankomatu izgleda sumnjivo
3. Društvene mreže
Korišćenje društvenih mreža omogućava sajber-kriminalcima da dobiju informacije koje mogu da im budu veoma korisne. Dobar primjer je Facebook, gdje se mogu pronaći podaci o vašem rodnom gradu, porodici, poslu, pa čak i tome šta volite da kupujete.
Uz javni profil, objave i tagove, postoji velika šansa da bilo ko može saznati onoliko koliko mu treba o vama. Mjesta na kojima ste bili, gde živite, vaš datum rođenja… sve je tu.
Zaštitite se na društvenim mrežama: Osigurajte svoj nalog, tako da sve informacije, fotografije i objave mogu da vide samo ljudi koje poznajete.
4. Hakovanje “preko ramena”
Umjesto da se oslanjaju na tehnologiju da bi preuzeli detalje sa vaše kreditne kartice, neki hakeri odlučuju se tradicionalniji pristup. Stalno se “muvaju” oko bankomata i prodavnica kako bi posmatrali koje PIN brojeve ljudi koriste. Ova tehnika zove se “hakovanje preko ramena”.
Iako to nije dovoljno da vam otmu sav novac i ostale podatke, prevaranti će imati prilično dobru startnu poziciju ukoliko im ovo uspije.
Spriječite hakovanje preko ramena: Obavezno pokrijte tastaturu kada unosite svoj PIN na bankomatu ili nekoj blagajni.
5. Nedovoljno obezbijeđene mreže
Uprkos poboljšanjima sigurnosti kod bežičnog povezivanja, i dalje mogu da se jave određene “bezbjednosne rupe”. Možda imate kod kuće stari ruter, pa umesto WPA2 povezivanja, nudi samo WEP (dešava se).
Može biti i da je Wi-Fi mreža nedovoljno obezbijeđena u kafiću u koji često idete, na autobuskoj stanici, u tržnom centru itd. Gdej god da se nalazite, rizici su raznorazni – od toga da neko pristupi vašim lozinkama, do toga da vam čita poruke, preusmjeri vezu i slično.
Smanjite rizik od nebezbjednih mreža: Ako je u pitanju vaša mreža, ažurirajte ruter. Ako koristite javni Wi-Fi bilo gdje, razmislite o tome da počnete sa korišćenjem VPN-a.
