Pred Privrednim sudom je ponovo je krenula parnica u kojoj Zetagradnja tuži Budvansku rivijeru i traži naknadu štete zbog ništavosti kupoprodajnog ugovora za zemljište u Petrovcu.

U prethodnom postupku Zetagradnji je od traženih 2,8 miliona pravosnažno dosuđeno pola miliona eura odštete, dok je dio presude koji se odnosio na preostali iznos i utvrđenje da je raskinut ugovor o prodaji 4,4 hiljade kvadrata sa objektom stare škole od 650 kvadrata, Apelacioni sud ukinuo i vratio na ponovno suđenje.

Sve sudske instance bile su saglasne da je Budvanska rivijera prilikom prodaje sporne imovine prije 13 godina bila nesavjesna ugovorna strana, jer je zaključila ugovor znajući da bivši vlasnici pretenduju na to zemljište. Na jučerašnjem ročištu sudija Filip Vujošević odredio je arhitektonsko vještačenje u kom bi vještak Vesna Doderović trebalo da utvrdi stepen izgrađenosti zemljišta u odnosu na plansku dokumentaciju.

Tužba Zetagradnje uslijedila je nakon što je kotorski Osnovni sud usvojio zahtjev bivših vlasnika da se ugovor sa Budvanskom rivijerom vrijedan 2,8 miliona eura oglasi ništavim. To je potvrdio i Viši sud, ali je u ponovljenom postupku oglašena djelimična ništavost ugovora za 816 kvadrata.

-Tužilac svoj zahtjev zasniva na činjenici da je kupljeno zemljište umanjeno za 816 kvadrata zbog čega je izgubio interes za realizaciju investicije – navodi se u sudskim spisima.

Budvanska rivijera je tvrdila da nijesu bili nesavjesna strana, jer je prodaju sprovela Komisija za aukciju po odredbama Zakona o privatizaciji, uz instrukcije Savjeta za privatizaciju, te da u momentu zaključenja ugovora nije postojala ni zabilježba restitucije ni zabrana raspolaganja. Ukazuju da bivši vlasnici nijesu imali pravo na povraćaj nepokretnosti, već samo na obeštećenje od Fonda za obeštećenje.

Svi sudovi su smatrali da Zetagradnja, kao savjesna ugovorna strana, ima pravo na 516,3 hiljade eura koje se odnose na dio zemljišta čija je prodaja oglašena ništavom. Apelacioni sud je izrazio sumnju da li ima uslova za raskid ugovora koji se odnosi na preostalih 3,6 hiljada kvadrata, ukazujući da Zetagradnja nije dostavila nijedan dokaz o nemogućnosti gradnje objekta na preostalom dijelu. Privredni sud će u ponovljenom postupku morati da utvrdi da li je Zetagradnja, na kojoj je teret dokazivanja, ipak mogla na preostalom dijelu zemljišta izgraditi planirani neboder.

Pobjeda